Ukrajina je upozorila da Rusija danas planira izvesti napad pod lažnom zastavom na nuklearnu elektranu Zaporožja, koju kontroliraju ruski vojnici - javlja Times.
Ukrajinska odbrambeno-obavještajna agencija saopćila je kako je dobila informaciju da je Moskva naložila tamošnjim ruskim radnicima da se danas ne pojavljuju na poslu. Nuklearna elektrana, u blizini prve crte bojišnice u gradu Enerhodaru, posljednjih se sedmica više puta našla na meti, a Ukrajina i Rusija optužuju jedna drugu za granatiranje.
Nove videosnimke snimljene dronom pokazuju kako se ruska oklopna borbena vozila i kamioni sa streljivom premještaju u hale s turbinama reaktora, u očitom pokušaju da se ove iskoriste kao sigurni "bunker".
Times je prethodno dobio video i iskaze svjedoka koji tvrde da su ruske snage organizirale napade pod lažnom zastavom kako bi prekinule vezu elektrane s ukrajinskom električnom mrežom i tako ograničile zapadnu potporu Kijevu.
S druge strane, i CNN je geolocirao i potvrdio autentičnost videa koji je u četvrtak počeo kružiti društvenim mrežama. Nije jasno kada je točno snimljen, a snimka prikazuje jednu od šest turbinskih prostorija smještenih na zapadnoj strani nuklearne elektrane. Vozila, koja izgledaju kao standardni ruski vojni kamioni, nalaze se na krajnjem zapadnom rubu zgrade u prizemlju, nešto više od 130 metara od reaktora. Najmanje pet tih vozila – od kojih je jedno jasno označeno proratnim simbolom "Z" – vidi se na videu, s najmanje dvije konstrukcije nalik šatoru u neposrednoj blizini. U blizini vozila nalazi se niz različitih paleta. Iz videa nije jasno jesu li te palete i konstrukcije nalik šatorima dio ruske vojske ili su povezane s radom elektrane.
Moskva je ranije rekla da je jedina vojna oprema u postrojenju vezana za stražarske dužnosti. U četvrtak je rusko ministarstvo odbrane saopćilo da satelitske snimke "pokazuju da oružje, posebno teško, nije postavljeno na području ove stanice". CNN je kontaktirao rusko ministarstvo odbrane za komentar o tome što se nalazi unutar i oko vojnih vozila u prostoriji s turbinama, ali nije još dobio odgovor.
Prijetnje Njemačkoj, Poljskoj i Slovačkoj
Igor Kirillov, šef ruskih radioaktivnih, hemijskih i bioloških odbrambenih snaga, jučer je ustvrdio da su rezervni sistemi podrške elektrane oštećeni kao rezultat granatiranja. Koristeći slajdove u prezentaciji, sugerirao je da će Njemačka, Poljska i Slovačka biti zasute radioaktivnim česticama ako se dogodi nesreća u postrojenju, najvećem takvom u Evropi. Kirilov nije iznio pojedinosti o već počinjenoj šteti, ali se vjeruje da je mislio na dizelske generatore koji pumpaju rashladnu tekućinu u reaktore ako dođe do prekida struje.
Rusija je zaprijetila da će zatvoriti elektranu, koja Evropi osigurava višak električne energije, potencijalno prekinuvši opskrbu strujom milionima ljudi u okolnom području. Na tom mjestu je razmješteno teško naoružanje. Reaktori su obavijeni debelim slojevima čelika i betona, ali eksplozija u turbinskoj hali u kojoj su viđena ruska vojna vozila mogla bi uzrokovati požar koji bi uništio rashladne sustave reaktora, uzrokujući curenje radijacije. To bi dovelo do nuklearne katastrofe razmjera incidenta u Fukušimi u Japanu 2011., rekao je Petro Kotin, direktor Energoatoma, ukrajinske državne kompanije za nuklearnu energiju.
Oko 500 ruskih vojnika iz Putinove osobne garde, Rosgvardije, stacionirano je u postrojenju, zajedno s oko 20 nuklearnih stručnjaka iz Kremlja. Zajedno nadziru rad nekoliko stotina ukrajinskih zaposlenika. EU, G7 i 42 zemlje pozvale su Rusiju da odmah povuče svoje trupe iz tog područja.
Predsjednik Zelenskij jučer je u Lavovu na zapadu Ukrajine razgovarao s Antóniom Guterresom, glavnim sekrertarom UN-a, i turskim predsjednikom Erdoganom. Kasnije je rekao da su razgovarali o "temi nuklearne ucjene od strane Rusije", dodavši: "Ovaj ciljani teror od strane agresora može imati katastrofalne posljedice za cijeli svijet. Stoga UN mora osigurati sigurnost ovog strateškog objekta, njegovu demilitarizaciju i potpuno oslobađanje od ruskih trupa."
Erdogan je pristao pomoći u obnovi ukrajinske infrastrukture, uključujući ceste i mostove. Turski predsjednik pojavio se kao važan posrednik u ratu između Rusije i Ukrajine. Turska se nalazi na tankoj diplomatskoj crti, isporučujući bespilotne letjelice Bajraktar Ukrajini — razorno učinkovite protiv ruskog oružja — i zatvorila Crno more za prolazak ruskih pojačanja kroz Bospor, istodobno održavajući trgovinu s Moskvom.
Guterres je ranije upozorio na "samoubilačke" rizike napada na nuklearnu elektranu, čije bi posljedice mogle biti gore od nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine. Kremlj je odbacio pozive na demilitarizaciju zone oko Zaporižja kao "neprihvatljive", rekavši da bi je to učinilo "ranjivijom". Ministarstvo obrane potvrdilo je da će tvornica biti zatvorena ako bude napadnuta.
Prijetnja na granici NATO-a
Ruski ratni avioni opremljeni hipersoničnim projektilima raspoređeni su jučer u blizini granica zemalja NATO saveza. Ministarstvo odbrane priopćilo je da su tri borbena aviona MiG s projektilima Kinžal, koji mogu nositi nuklearno oružje, isporučena u zračnu bazu Čkalovsk na području Kalinjingrada kao dio "dodatnih mjera strateškog odvraćanja". Kalinjingrad je najzapadnija "predstraža" Rusije, graniči s Poljskom i Litvom. Ratni avioni bili bi stavljeni u stanje pripravnosti danonoćno i djelovali bi u tandemu sa Šestom vazduhoplovnom armijom ruskih snaga, kao i s protuzračnim baterijama i vazduhoplovstvom Baltičke flote, dodalo je ministarstvo odbrane. Putin se hvalio da ruska nova generacija hipersoničnog oružja može zaobići svaki zapadni odbrambeni sistem. Rusija je još ranije razmjestila balističke rakete Iskander kratkog dometa na baltičko područje, gdje ima nekoliko zračnih baza i desetke hiljada vojnika.
Nuklearni stručnjaci ne vide zasad veliku opasnost za Evropu
UN-ovo tijelo za nadzor nuklearnog naoružanja i svjetski čelnici zahtijevaju da se jednoj misiji dopusti posjeta lokaciji i procjene dosadašnja oštećenja. Ali, nuklearni stručnjaci ne slažu se s nekim od alarmantnijih upozorenja, objašnjavajući glavna opasnost zasad prijeti tek najbližem okružju elektrane i da nema razloga za upozorenja diljem Evrope. Stručnjaci su posebno oprezni s bilo kakvim usporedbama s katastrofom u Černobilu 1986. – najgorom nuklearnom nesrećom ikada – čije ponavljanje nije vjerovatno, rekli su.
Prema Energoatomu, ukrajinskoj državnoj kompaniji za nuklearnu energiju, granatiranje elektrane proteklih sedmica oštetilo je suho skladište – gdje se čuvaju bačve s rabljenim nuklearnim gorivom – kao i detektore za praćenje radijacije.
5. augusta nekoliko eksplozija u blizini centrale izazvalo je prekid napajanja, a jedan je reaktor bio isključen iz električne mreže, prema UN-ovoj Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).
