Svijet

Protesti u Iranu ušli u najsmrtonosniju fazu: Studenti se oglušili na ultimatum Revolucionarne garde

Višesedmični protesti u Iranu ušli su u nedjelju u još nasilniju fazu jer su se studenti oglušili na ultimatum Revolucionarne garde. Dočekani su suzavcem, batinama i pucnjavom od strane interventne policije, pokazali su video snimci na društvenim mrežama.

Sukobi na desecima univerziteta potaknuli su prijetnju strožim gušenjem u sedmoj sedmici protesta. Protesti su izbili kada je 22-godišnja Mahsa Amini umrla nakon što ju je uhapsila policija za moral zbog odijevanja koje je smatrala neprikladnim, piše Reuters.

Protesti u Iranu su počeli zbog Aminijine smrti

Ono što je počelo kao bijes zbog Aminijine smrti 16. septembtra preraslo je u jedan od najtežih izazova klerikalnim vladarima od revolucije 1979. godine. A neki demonstranti su pozivali i na smrt vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija.

Glavni zapovjednik Iranske revolucionarne garde rekao je demonstrantima da će im subota biti posljednji dan izlaska na ulice. To je dosad najoštrije upozorenje iranskih vlasti.

Unatoč tome, videi na društvenim mrežama, koje Reuters ne može provjeriti, pokazuju sukobe između studenata i interventne policije i Basij snaga u nedjelju na univerzitetima širom Irana.

Jedna snimka prikazuje pripadnika snaga Basija kako puca iz pištolja na studente koji protestuju u podružnici Univerziteta Azad u Teheranu. Pucnjevi su se čuli i na video snimci koju je podijelila grupa za ljudska prava HENGAW s protesta na Univerzitetu Kurdistana u Sanandaju.

Video zapisi sa univerziteta u nekim drugim gradovima također pokazuju kako snage Basija otvaraju vatru na studente.

Širom zemlje, snage sigurnosti pokušale su blokirati studente unutar univerzitetskih zgrada, ispaljujući suzavac i udarajući demonstrante palicama. Studenti, koji su se činili nenaoružani, odbranili su se, a neki su skandirali "Osramoćeni Basij gubi se" i "Smrt Khameneiju".

Protesti u Iranu: Historija slamanja

Društveni mediji izvijestili su o hapšenjima najmanje desetak liječnika, novinara i umjetnika od subote.

Aktivistička novinska agencija HRANA rekla je da su 283 demonstranta ubijena u nemirima do subote, uključujući 44 maloljetnika. Ubijena su i oko 34 pripadnika snaga sigurnosti.

Više od 14.000 ljudi uhapšeno je, uključujući 253 studenta, u demonstracijama u 132 grada i mjesta i na 122 univerziteta, navodi se.

Garda i njene pridružene snage Basij slamale su neslaganje u prošlosti. Rekli su u nedjelju da ih "buntovnici" vrijeđaju na univerzitetima i na ulicama. Te upozorili da bi mogli upotrijebiti više sile ako se nemiri protiv vlade nastave.

"Do sada su Basijis pokazivali suzdržanost i bili su strpljivi", rekao je šef Revolucionarne garde u pokrajini Khorasan Junubi, brigadni general Mohammadreza Mahdavi, a prenosi državna novinska agencija IRNA.

"Ali izmaknut će nam kontroli ako se situacija nastavi."

Apel novinara

Više od 300 iranskih novinara zatražilo je oslobađanje dvojice kolega koji su zatvoreni zbog izvještavanja o Amini u izjavi koju su u nedjelju objavili iranski Etemad i druge novine.

Niloofar Hamedi snimio je fotografiju Amininih roditelja kako se grle u teheranskoj bolnici gdje im je kći ležala u komi.

Slika koju je Hamedi objavio na Twitteru bila je prvi signal svijetu da s Amini nije sve u redu. Nju je tri dana ranije privela iranska policija za moral zbog, kako su smatrali, neprimjerenog odijevanja.

Elaheh Mohammadi pokrivala je Amininu sahranu u njenom kurdskom rodnom gradu Saqezu, gdje su protesti počeli. U zajedničkoj izjavi koju su u petak objavili iransko ministarstvo obavještajne službe i obavještajna organizacija Revolucionarne garde optužili su Hamedija i Mohamadija da su strani agenti CIA-e.

Hapšenja se poklapaju sa službenim narativom da iranski arhineprijatelji Sjedinjene Države, Izrael i druge zapadne sile i njihovi lokalni agenti stoje iza nemira i da su odlučni destabilizirati zemlju.

Najmanje 40 novinara privedeno je u proteklih šest sedmica, prema grupama za ljudska prava. A broj konstntno raste.

Studentice i žene odigrale su istaknutu ulogu u nemirima, paleći svoje velove dok gomile pozivaju na pad Islamske Republike, koja je došla na vlast 1979.

Mogućnost kompromisa

Dužnosnik je u nedjelju rekao da se establišment ne planira povući iz obveznog nošenja vela. Ali bi trebao biti "mudar" po pitanju provedbe.

"Uklanjanje vela je protiv našeg zakona i ovaj štab se neće povući od svog stava", rekao je Ali Khanmohammadi, glasnogovornik iranskog štaba za promicanje vrline i sprječavanje poroka za web stranicu Khabaronline.

"Međutim, naši postupci trebali bi biti mudri kako bismo izbjegli da neprijateljima damo izgovor da ga iskoriste protiv nas."

Očigledni nagovještaj kompromisa vjerovatno neće umiriti demonstrante. Njihovi su zahtjevi većinom izašli iz promjena kodeksa odijevanja na pozive na ukidanje klerikalne vladavine.

U daljnjem očitom pokušaju smirivanja situacije, predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf rekao je da su ljudi bili u pravu što su pozivali na promjene. Te da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni ako se distanciraju od "kriminalaca" koji izlaze na ulice.

"Smatramo proteste ne samo ispravnim i uzrokom napretka, nego također vjerujemo da će ti društveni pokreti promijeniti politike i odluke. Pod uvjetom da budu odvojeni od nasilnika, kriminalaca i separatista", rekao je.