Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične. Dolazi nam novih 96.167 penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini. Što je smanjenje za 92.025!
Tužne brojke kada su u pitanju iznosi penzija
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još jedna tužna brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosit će 493 KM. Dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosit će 1.122 KM, piše BUKA.
Do ovih podataka došla je analiza "Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga - slučaj Bosne i Hercegovine", koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju. Čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini. Što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa. Javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima. Ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.
Istraživanje je dalo i određene preporuke kako bi se situacija bar djelimično popravila. A jedna od njih je povećanje produktivnosti radnika u BiH. Također je potrebno, navedi se, izvršiti dugo najavljivanu reformu poreskog sistema u BiH. Gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plata, da radnici dobiju veću neto plaću. A potrebno je, navodi se, razmisliti u narednom periodu, obzirom da ćemo rapidno ostajati bez radne snage, o liberalizaciji tržišta rada u BiH i uvozu neophodnih radnika iz inostranstva.
