Naučnici su objavili da su razvili prvi mobilni printer koji može proizvesti flastere veličine jagodice prsta iz kojih se vakcina ispušta u tijelo pomoću mikroiglica, a moći će se koristiti za vakcinisanje mRNA vakcinom protiv covida.
Naučnici se nadaju da će uređaj pridonijeti široj imunizaciji ljudi koji žive u udaljenim i siromašnim dijelovima svijeta.
Kako funkcionira printer?
Premda postoje još mnoge prepreke i takvi 3D printeri bez sumnje još neko vrijeme neće biti široko dostupni, stručnjaci su u svijetu pozdravili "uzbudljivo" otkriće.
Uređaj ispisuje flastere od dva centimetra. Svaki od njih sadrži stotine sićušnih iglica koje, kad se pritisnu na kožu ispuštaju vakcinu.
Naučnici tvrde da flaster s vakcinom pruža veću zaštitu od tipične vakcine. Trik je u postavljanju flastera s mikroiglicama irektno na kožu, koja je puna imunoloških ćelija na koje vakcine ciljaju.
Koja je prednost
Flasteri s mikroiglicama nude niz prednosti u odnosu na tradicionalni ubod iglom u mišić ruke. Među ostalim se mogu samostalno primjenjivati, relativno su bezbolni, lakše će ih prihvatiti oni koji zaziru od klasične vakcinacije ubodom i mogu se duže vrijeme očuvati na sobnoj temperaturi.
Poznate vakcine protiv covida-19 na bazi glasničke RNK iz Pfizera i Moderne moraju se čuvati u frižideru, što je, pokazalo se, izazvalo komplikacije u njihovoj distribuciji, posebno u zemlje u razvoju koje su se javno pobunile i osudile nejednaku podjelu doza za vrijeme pandemije.
Može se prilagoditi
Novi mobilni printer testiran je s vakcinama Pfizera i Moderne, no međunarodni tim naučnika koji ga je kreirao kaže da je krajnji cilj prilagoditi pisač svim ostalim vrstama vakcina. Podaci o studiji objavljeni su u stručnome časopisu Nature Biotechnology.
Robert Langer, suosnivač Moderne i jedan od autora studije, AFP-u je rekao kako se nada da bi se printer mogao upotrijebiti za "sljedeći soj koronavirusa ili u slučaju bilo koje slične zdravstvene krize u budućnosti".
Na flasterima s mikroiglicama otprije se radi za potrebe covida, ali oni se kroz 3D ispis mogu lako prilagoditi i za vakcine koje će se koristiti za niz ostalih bolesti poput dječije paralize, ospica, rubeole, gripe, hepatitisa.
Općenito se na razvoju ovakvih flastera već dugo radi jer je njihova proizvodnja skup i naporan proces u kojemu se često koriste veliki strojevi za centrifugiranje. Da bi skratili proces izrade istraživači su upotrijebili vakuumsku komoru koja usisava "tintu" pisača na dno kalupa za flastere, tako da ona uspije dosegnuti do vrhova sićušnih iglica.
"Tinta" vakcina sastoji se od lipidnih nanočestica koje sadrže mRNA molekule vakcine, kao i polimer sličan zašećerenoj vodi. Nakon što se ostave da se osuše, flasteri se mogu čuvati na sobnoj temperaturi najmanje šest mjeseci, pokazalo je istraživanje, a uspjeli su "preživjeti" i mjesec dana na toplih 37 stepena.
Printani flasteri već su testirani na laboratorijskim miševima, a trenutno se testiraju na primatima, što bi u slučaju uspješnog ishoda rezultiralo ispitivanjima na ljudima.
Odobrenje bi moglo potrajati godinama
Jedan mobilni printer može izraditi stotinu flastera s mikroiglicama u 48 sati. No studija upućuje na to da bi ih u dogledno vrijeme, uz neka poboljšanja mogao ispisati i hiljadu dnevno, rekli su istraživači. "A usto možete imati više od jednog printera", dodaje Langer.
Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje Univerziteta u Ženevi smatra da bi se ovakvim pisačima i proizvodnja i pristup vakcinama mogli izmijeniti.
"To bi moglo štošta izmijeniti", rekao je AFP-u, upozorivši ipak da sve ovisi o odobrenjima i masovnoj proizvodnji, što bi moglo potrajati godinama.
Manje je optimističan Darrick Carter, biohemičar i izvršni direktor američke biotehnološke firme PAI Life Sciences. On kaže da pitanje proizvodnje flastera s mikroiglicama "pati već 30 godina" jer još niko nije uspio povećati proizvodnju na isplativ način.
