Nakon što su javne diskusije "Pravo na pravdu“ održane u osam lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, u Banjoj Luci je danas održan finalni događaj u seriji diskusija u kojima je učestvovalo više od 500 građana, aktivista, predstavnika pravosudnih institucija i medija.
Cilj ovih javnih debata, koje je organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini, bio je obezbijediti platformu za otvorene razgovore između pravosuđa i javnosti, o transparentnosti institucija, procesuiranju korupcije i drugim temama iz oblasti vladavine prava.
Na banjalučkoj debati “Pravo na pravdu” predstavljen je izvještaj "Pravosuđe u BiH između potreba građana i politike: Zatvorenost, neefikasnost i nepovjerenje građana“ autora Ivane Korajlić i Denisa Džidića, koji daje pregled niza nedostataka u transparentnosti pravosudnih institucija u BiH, efikasnosti u procesuiranju korupcije koja varira u odnosu na različite nivoe i jurisdikcije, a razgovarano je i o aktualnim temama vezanim za izmjene Krivičnog zakonika RS koje se odnose na kriminalizaciju klevete.
"Kritički glasovi bilo da dolaze od građana, medija, aktivista ili organizacija civilnog društava su ključna snaga za pozitivne promjene. Za vrijeme trajanja javnih debata 'Pravo na pravdu' građani su sa predstavnicima pravosuđa razgovarali o svojim iskustvima sa pravosuđem. Informacije i iskustva koje su podijelili građani su važni i daju snagu za reforme i ostvarivanje jednakosti građana pred zakonom.
Učesnici diskusija 'Pravo na pravdu' su pružili mnoge primjere kada su u pitanju slučajevi krivičnih prijava koji su bili procesuirani veoma sporo, primjere gdje je postojao nedostatak proaktivnosti u informisanju javnosti o slučajevima od velikog interesovanja, kao i neefikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije. Vladavina prava je centralna za 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni prije otvaranja pretpristupnih pregovora za ulazak u Evropsku uniju", rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide.
Nakon javnih diskusija održanih u julu i augustu ove godine u Zenici, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Mostaru, Trebinju, Doboju i Bijeljini, mapirane su teme od lokalnog značaja za građane, kao što su nedovoljno efikasan rad tužilaštava po prijavama ekoloških aktivista, sporo rješavanje imovinsko-pravnih tužbi, strah aktivista i novinara od zloupotreba kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj ili slab pravosudni odgovor na izborne nepravilnosti.
U lokalnim zajednicama su uočene ključne poruke koje ukazuju na potrebu ulaganja napora u jačanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, a istaknuta je i važnost bolje saradnje među institucijama, zaštite svjedoka, kao i sprečavanja političkog uticaja na pravosudni sistem.
Govoreći o vladavini prava u Bosni i Hercegovini, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić rekla je kako ne vidi da postoji konsenzus o ključnim zakonima potrebnim u BiH.
"Prije svega govorimo o zakonu o sudovima koji je skinut sa Vijeća ministara na prošloj sjednici, ali i zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću gdje opet nismo dobili sve adekvatne mehanizme koji bi osigurali odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija posebno kada govorimo o sukobu interesa. Jedan od prioriteta i ono na čemu je Evropska komisija insistirala je ne samo izmjene zakona o VSTV-u već i uvođenje novog zakona koji bi omogućio ne samo veću odgovornost u procesu imenovanja, već i odgovornosti samog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i njegovog sastava", rekla je Korajlić.
Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić konstatuje da su svi u BiH saglasni da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini neefikasno, korumpirano i da ne radi dobro svoj posao.
"U takvom pravosuđu politika je dala opasan alat u ruke, a to je kriminalizacija klevete. Mi se plašimo da će upravo takvim alatom biti do kraja ugušena sloboda javne riječi u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini", upozorio je Vukelić.
Kako je saopćeno iz Delegacije EU u BiH, neke od preporuka iz izvještaja predstavljenog u Banjoj Luci su da je potrebno osigurati transparentan rad tužilaštava po prijavama protiv građana za klevetu, kao i nadzor nad pravosuđem u ovim predmetima kako ne bi došlo do zloupotreba i kako bi se zaštitila osnovna prava, te da je potrebno osigurati bolju saradnju između institucija, dovoljne resurse, i primijeniti efikasne mehanizme za zaštitu svjedoka i prijavilaca korupcije.
Među preporukama je i da je potrebno uraditi više na sprečavanju političkog uticaja na pravosudni sistem, a prvenstveno kroz jačanje mehanizama odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, te da je potrebno uvesti praksu redovnog komuniciranja sa aktivistima i nevladinim organizacijama koje podnose prijave i tužilaštava, te proaktivniji pristup informisanja javnosti o odgovoru institucija na predmete od velikog javnog značaja.
