I prije pandemije, učenje je bilo u krizi pa ove tri organizacije upozoravaju da polovica desetogodišnjaka u zemljama sa srednjim i niskim prihodima nije mogla razumjeti jednostavnu napisanu rečenicu.
I prije pandemije, učenje je bilo u krizi pa ove tri organizacije upozoravaju da polovica desetogodišnjaka u zemljama sa srednjim i niskim prihodima nije mogla razumjeti jednostavnu napisanu rečenicu, piše Radio Slobodna Evropa.
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Svjetska banka (World Bank) pozvali su da škole širom svijeta ostanu otvorene tokom pandemije izazvane korona virusom.
U izvještaju, objavljenom 28. oktobra, ove tri organizacija su istaknule da je na vrhuncu “zaključavanja” zbog pandemije više od 1,5 milijardi djece bilo pogođeno zatvaranjem škola, što je, smatraju, uzrokovalo globalnu krizu učenja bez presedana.
Problem za školarce u siromašnijim zemljama
Međutim, čak i prije pandemije, učenje je bilo u krizi pa ove tri organizacije upozoravaju da polovica desetogodišnjaka u zemljama sa srednjim i niskim prihodima nije mogla razumjeti jednostavnu napisanu rečenicu te da više od četvrt milijarde djece nije išlo u škole. Pandemija je samo pooštrila te nejednakosti, posebno pogodivši školarce u siromašnijim zemljama.
Nacionalne vlade širom svijeta brzo su primijenile učenje na daljinu, nove zdravstvene protokole i planove ponovnog otvaranja, ali opet su se te politike uvelike razlikovale na temelju bogatstva svake zemlje.
Čak i kratki prekidi u školovanju djece mogu imati dugotrajne negativne učinke na učenje djece. Iako su odgovori vlada na pružanje i omogućavanje učenja na daljinu bili brzi, ove organizacije upozoravaju kako je važno razumjeti ko je imao pristup učenju na daljinu, kako su korištene te metode i opseg njihove učinkovitosti.
Sveukupno gledano, internet i TV su bile najčešće korištene metode učenja na daljinu, a slijede ih pisani materijali pripremljeni za ponijeti kući i učenje putem radija. Ove organizacije napominju i kako udio učenika koji nemaju pristup internetu kod kuće varira od manje od 15 posto u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi do čak 80 posto u subsaharskoj Africi.
Od septembra 2020.većina je zemalja u potpunosti ili djelomično ponovno otvorila svoje škole. Planovi ponovnog otvaranja škola, međutim, uvelike se razlikuju ovisno o prihodovnoj skupini. Zemlje s visokim dohotkom vjerovatnije će otvoriti škole u usporedbi sa zemljama u drugim prihodovnim skupinama i vjerojatnije će ponovno otvoriti predškolske ustanove.
Pristup povratku u školu također je bio različit, jer su bogatije zemlje više koristile kombinaciju daljinskog i individualnog (hibridnog) učenja. Više od polovice zemalja svijeta kombiniraju daljinsko i obrazovanje u učionici. Međutim, ovaj pristup opet se uvelike razlikuje ovisno o prihodnoj skupini.
U većini zemalja s niskim prihodima, škole su se ponovno otvarale s potpunom nastavom u učionicama. U međuvremenu, zemlje s visokim i višim srednjim dohotkom vjerojatnije su koristile kombinaciju daljinskog i individualnog učenja.
Kombinirana nastava u regiji
U Hrvatskoj je korona virusom zaraženo oko hiljadu djece i oko 200 uposlenika u školama i nastava se nastava u više od 80 posto slučajeva odvija u učionicama. Hrvatski ministar obrazovanja Radovan Fuchs je na konferenciji za medije 26. oktobra 2020. kazao kako “ne vidi smisao u tome da se zatvaraju škole dok je sve ostalo otvoreno, a škole pritom nisu ni žarišta”. On smatra da su škole sigurnije mjesto nego da se djeca nalaze izvan škole jer, ako se djeca pošalju kući, ona imaju slobodu kretanja, posjećivat će se i družiti.
U Srbiji osnovci idu u školu dok srednjoškolci jednu sedmicu idu, a narednu uče na daljinu. Član Kriznog štaba za suzbijanje epidemije korona virusa u Srbiji Branislav Tiodorović kazao je 30. oktobra u izjavi za medije da se ne postavlja pitanje zatvaranja škola i vrtića, i da je to stav koji postoji i u Evropi.
Primjerice, predškolske ustanove u Beogradu rade od 11. maja i od tad nijedan vrtić na teritoriji glavnog grada nije zatvoren, a pohađa ih oko 33.000 djece. Njegov kolega Predrag Kon izjavio je da se razmišlja o pooštravanju mjera, da se povećava broj škola u kojima ima zaražene djece, ali da su to još uvijek pojedinačni slučajevi.
“Virus se najviše prenosi na mjestima za zabavu i tu treba najviše da utičemo”, smatra Kon.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koja je vladajuća stranka u bh. entitetu Republika Srpska, kazao je u izjavi za medije 24. oktobra 2020. da je “broj zaraženih građana virusom je alarmantan i moramo preduzeti niz mjera kako bi zaštitili građani i najvjerovatnije ćemo zatvoriti škole”.
U drugom bh. entitetu Federaciji BiH, Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za škole za školsku 2020./2021. godinu. U njima se pozivaju na mišljenja i studije koje je sastavio Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) prema kojima zatvaranje škola diljem svijeta kao odgovor na pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19 predstavlja nezabilježen rizik po obrazovanje, zaštitu i blagostanje djece.
“Prekid nastave može imati ozbiljne posljedice po sposobnost djece da uče. Što duže društveno marginalizirana djeca odsustvuju iz škola, to su veće šanse da se neće vratiti u njih. Duži period obustave rada škola utiče i na pružanje drugih osnovnih usluga, kao što su imunizacija, posluživanje užina, zaštita mentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška a nedostatak interakcije s vršnjacima i narušavanje rutine mogu izazvati i stres i anksioznost”, navodi se između ostalog.
Preporučuje se otvaranje škola za đake do četvrtog razreda, uz pridržavanje preporučenih općih i specifičnih mjera za sprječavanje širenja COVID-19.
“Izuzetno, moguće je otvaranje škola i za đake od petog do devetog razreda, ako se radi o školama s manjim brojem učenika, a uz procjenu škole i nadležnih tijela kantona. Za srednjoškolce preporučuje se održavanje nastave što više na daljinu, u školama izvoditi samo praktičnu nastavu u manjim grupama (škole koje imaju praksu) i uz pridržavanje svih higijensko-epidemioloških mjera.
Također, moguće je razmotriti održavanje nastave u učionici samo za učenike prvih razreda srednje škole”, navodi se. Budući da je obrazovanje u BiH u nadležnosti bh. entiteta Republike Srpske, Brčko distrikta BiH te deset kantona u entitetu Federacija BiH, ali ne i tog entiteta, kantonalna ministarstva imaju mogućnost odlučiti kako će organizirati nastavu u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima. Nastava se realizira po kombiniranom modelu, uglavnom u učionicama i djelomično online, uz skraćeno trajanje školskih časova, Odlukom Ministarstva prosvjete školska godina je u Crnoj Gori zbog loše epidemiološke situacije umjesto 1. septembra počela s mjesec zakašnjenja.
U jeku epidemije djecu okupili na molitvi
Nastava je u školama za đake prvih šest razreda osnovne i za prvi razred srednje škole. Časovi su skraćeni s 45 na 30 minuta. Svi ostali učenici nastavu prate online, uz konzultacije i provjere znanja u školi svakih petnaest dana. Posljednji podaci Instituta za javno zdravlje kažu da su u Crnoj Gori trenutno inficirana 92 nastavnika i 97 učenika od ukupno 75.000 učenika koliko nastavu prati u učionicama.
Roditeljima i djeci nije omogućena sloboda izbora, poručeno je sa protesta roditelja u Budvi, 25 oktobra 2020.
U osnovnim i srednjim školama u Sjevernoj Makedoniji u 1. oktobra je počela školska 2020./21. godina, poslije jednomjesečnog odlaganja zbog epidemije korona virusa. U škole je upisano 270.000 osnovaca i srednjoškolaca, među kojima je 19.000 prvačića. Fizički će nastavi prisustvovati učenici od prvog do trećeg razreda osnovne škole, dok će najveći dio đaka nastavu pohađati online, za šta se prijavilo više od 160.000 učenika. Nastavu s fizičkim prisustvom će imati i učenici viših razreda jednog broja osnovnih i srednjih škola, koje su dobile odobrenje Vlade u Skoplju, jer ispunjavaju zdravstvene protokole, tako da će ukupno gotovo 600 škola imati nastavu s fizičkim prisustvom. Najveći broj učenika će nastavu pratiti preko nacionalne online platforme Ministarstva obrazovanja, a oni koji nemaju kompjuter preko programa Makedonske radio-televizije, dok će se ocjenjivanje obavljati uz fizičko prisustvo u školi.
Vlada Kosova je na sjednici 26. avgusta odobrila plan za početak nove školske 2020./2021. godine na prijedlog Ministarstva obrazovanja i nauke, a koji će se odvijati u tri faze uslijed pandemije korona virusa. U okviru prve faze od 1. septembra su se u školske klupe vratili učenici nižih razreda, odnosno od predškolskog do trećeg, ali i oni koji tsu krenuli u 6. i 10. razred. Druga faza počela je 7. septembra, koja obuhvaća četvrti i peti razred, a u trećoj fazi od 10. septembra u školu se vraćaju učenici koji pohađaju kombiniranu nastavu, sedmi, osmi i deveti razred.
Kombinirana nastava predviđa da učenici dva dana budu u školi dok će tri dana od kuće pratiti online nastavu. Povećanje broja slučajeva zaraze korona virusom posljednjih dana dovelo je do zatvaranja 14 škola na Kosovu, u kojima će se nastava održavati online.
Po najnovijim podacima Ministarstva prosvjete, na Kosovu je od 19. do 23. oktobra registrirano ukupno 130 zaraženih učenika i 148 nastavnika, većinom u Prištini. Po riječima glasnogovornice Ministarstva, Dielze Kukaj, za agenciju Telegrafi, škole poštuju sanitarna uputstva i nastavu provode na osnovu Uputstva za organizaciju u pandemijskim uvjetima.
Sve se zatvara, osim škola
Posljednji val uvođenja ograničenja u Evropi za zaustavljanje širenja korona virusa uglavnom je izbjegao zatvaranje škola. Micheal Martin, irski premijer, rekao je da, iako njegova zemlja više ne može izbjeći uvođenje restrikcija iako će one imati štetan utjecaj na ekonomiju, je od vitalne važnosti da škole ostanu otvorene.
“Ne možemo i nećemo dopustiti da budućnost naše djece i mladih bude još jedna žrtva ove bolesti. Oni se trebaju obrazovati”, rekao je Martin u nacionalnom obraćanju.
Širom Italije izbili su nasilni protesti zbog novih ograničenja za obuzdavanje korona virusa koji potresa zemlju. Zabilježeni su sukobi u nekoliko većih gradova - uključujući Torino, gdje su na policajce bacane petrolejske bombe. U Milanu je policija koristila suzavac za rastjerivanje demonstranata, dok je nasilje zabilježeno i u Napulju.
Što se tiče škola, nova ograničenja, koja su na snazi do 24. novembra, također predviđaju da se 75 posto nastave u talijanskim srednjim školama i univerzitetima izvodi putem interneta, umjesto u učionici. Regionalne vlade zatražile su da se sva nastava odvija putem učenja na daljinu, izvestili su italijanski mediji, ali se tom potezu usprotivila ministrica obrazovanja Lucia Azzolina.
Kancelarka Nemačke Angela Merkel potvrdila je 28. oktobra da će Nemačka ići u djelomično zatvaranje od 2. novembra zbog teške epidemiološke situacije. Škole i vrtići će ostati otvoreni.
I Francuska se ponovno vraća u blokadu na nacionalnom nivou počevši od petka, 30. oktobra, u nastojanju da suzbije pandemiju COVID-a 19 koja ponovno prijeti da izmakne kontroli. Za razliku od blokade u martu, većina škola ostaje otvorena.
U cijeloj Evropi jedino u Švedskoj osnovne škole i vrtići nisu zatvarane, a obrazovne ustanove normalno su radile još samo u Bjelorusiji i Rusiji. Švedska je preporučila gimnazijama i fakultetima da prijeđu na online nastavu, no odluke o zatvaranju svih škola nema.
“Mnogi nas pitaju zašto ne zatvorimo škole i predškolske ustanove. Najmlađi gotovo uopće ne obolijevaju i nema potrebe zatvarati škole da bi se njih zaštitilo”, smatra švedski državni epidemiolog Anders Tegnell.
Medicinski stručnjaci ukazuju na mnoge stvari koje su bile nepoznate proljetos: uz odgovarajuće mjere opreza, stopa prijenosa korona virusa u školama relativno je niska, posebno među najmlađim učenicima. Djeca koja se zaraze obično imaju blage simptome, a mjere poput nošenja maski, fizičko udaljavanje i prozračivanje učinkovitije su nego što se predviđalo.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti otkrio je da djeca čine manje od pet posto svih slučajeva korona virusa prijavljenih u 27 zemalja Evropske unije i Britaniji, u studiji objavljenoj u avgustu.
Agencija je utvrdila da će zatvaranje škola “malo vjerojatno pružiti značajnu dodatnu zaštitu dječjeg zdravlja”. Međutim, iako škole nisu glavna žarišta u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama, bile su u Izraelu, kada se u njima nije provodilo fizičko distanciranje i kad su se ublažila ograničenja koja su zahtijevala i nošenje maske.
