Danas kada se Bosni i Hercegovini njena državnost osporava na svakodnevnoj osnovi, Dan državnosti i obilježavanje 25. novembra poprima poseban značaj - kazao je u razgovoru za Fenu povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH profesor i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
Ističe da je riječ o datumu i prazniku koji u suštini govori o kontinuitetu, potvrđuje da BiH nije nastala u Dejtonu. Taj historijski značaj u današnjici, navodi Turčalo, ne dobija dovoljno pažnje. Pokušava se uporno osim diskontinuitet s tadašnjom ideologijom, napraviti i diskontinuitet s državnošću BiH.
Turčalo kaže da su se vremenom mijenjale i emocije prema ovom datumu, prema njegovoj simbolici, prevashodno zbog činjenice da su veliki broj onih koji kreiraju javno mnijenje, oni koji ga oblikuju, prema tom datumu puni ideologije.
"Ideologije na način da s jedne strane izjednačavaju, tj. pokušavaju izjednačiti antifašizam, komunizam i druge 'izme'. I oni koji žele da naprave distancu od te ideologije smatraju da je trebaju praviti na taj način da naprave istovremeno distancu s 25. novembrom. Što je s te strane pogubno za razumijevanje historijskih tokova u BiH", smatra Turčalo.
Govoreći koje vrijednosti ZAVNOBIH-a i antifašizma su sačuvane, on kaže da smo od vrijednosti antifašizma sačuvali samo govor antifašizma.
"Čak i taj antifašizam različito doživljavamo, shvatamo", navodi Turčalo te podvlači da je nepriznavanje tekovina antifašizma koje su ugrađene u 25. novembar istovremeno nepriznavanje Bosne i Hercegovine.
Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, bosanski franjevac Ivo Marković smatra kako sam Dan državnosti znači da je jedno društvo sposobno da bude država.
"Mislim da Bosna i Hercegovina stoljećima na prodoru raznih putova civilizacija, religija i kultura uporno stvara jedan identitet dostatne povezanosti, dostatne unutrašnje dinamike da bude država društvo. I mislim da ne samo površno, nego dubinski, Bosna ima svoj identitet i da kao država može opstati", kazao je u razgovoru za Fenu fra Ivo Marković.
On ističe da je odluka ZAVNOBIH-a 1943. da BiH vrati državnost izgubljenu davne 1463. godine, imala opravdane razloge.
"Vidjeli su te činjenice da Bosna može opstati kao društvo i da je nemoguće podijeliti, da može biti država. Nažalost, živimo u trenutku kada imamo snage koje su razjedinjujuće, koje žele Bosnu razoriti, što su suludi projekti", poručio je fra Ivo.
Govoreći o posvećenosti bosanskih franjevaca Bosni i Hercegovini, fra Ivo Marković ističe da oni državnost BiH žive već više od sedam stoljeća.
"Oni su tu nastali i osjećaju da je to područje na neki način sveto područje zajedništva, suživota", podvlači on, prisjetivši se generacija franjevaca koji su Bosnu kako nekad tako i sada, doživljavali kao jednu blagoslovljenu cjelinu gdje treba živjeti.
"Mislim da je to bitna odrednica bosanskih franjevaca. Da Bosnu doživljavaju kao svetu zemlju, kao zajedništvo, kao božansku šansu da bude primjer i ostalom svijetu", kazao je fra Ivo.
Bosna i Hercegovina ima bogato kulturno-historijsko nasljeđe koje svjedoči o kontinuitetu života na ovom prostoru od najdavnijih vremena prošlosti. O tome svjedoči bosanska državnost u srednjem vijeku i datum koji obilježavamo.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Edin Bujak kaže također da Bosna i Hercegovina ima bogato kulturno-historijsko nasljeđe koje svjedoči o kontinuitetu života na ovom prostoru od najdavnijih vremena prošlosti.
"O tome svjedoči bosanska državnost u srednjem vijeku i datum koji obilježavamo", istakao je za Fenu Bujak.
U Mrkonjić-Gradu je 25. novembra 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a na kojem je obnovljena državnost BiH. Odlukom na ovom zasjedanju BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
U Rezoluciji koja je usvojena ističe se da BiH nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.
Na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu 1944. godine, ZAVNOBIH se konstituira u najviši organ državne vlasti BiH. Ovom i nizom drugih odluka BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem, u svojoj državnoj zajednici, oslobođenji prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvitak.
