Na globalnom nivou, decembar, januar i februar su bili na 0,78 stepeni iznad prosjeka. Međutim, posljednja tri mjeseca samo su dio šire slike kakvu su stvorile klimatske promjene.
Ovaj februar bio je najtopliji na svijetu do sada, prema novim podacima Kopernikus službe za klimatske promjene (C3S).
Stoga je februar deveti mjesec zaredom u kojem temperature obaraju rekorde. Februar je bio oko 0,81 stepeni iznad prosjeka u poređenju sa istim periodom od 1991. do 2020. godine i za desetinu stepena topliji od prethodnog rekorda postavljenog 2016. godine.
Deveti uzastopni rekordni mjesec zaredom je zabrinjavajući, ali u suštini samo naglašava trend nastavka globalnog zagrijavanja.
Zašto je ova zima bila tako topla?
Godina 2023. bila je najtoplija od kada postoje mjerenja, glavni krivac, bar kako se to pisalo, jeste klimatski fenomen El Nino.
Godina 2023. bila je najtoplija od kada postoje mjerenja, glavni krivac, bar kako se to pisalo, jeste klimatski fenomen El Nino.
Ova pojava uzrokuju visoke temperature, ekstremne vremenske prilike, sušu i neuspjehe poljoprivrednih usjeva širom svijeta. Ali, ako uporedimo ovaj El Nino sa prethodnim, on nije bio tako ekstreman kao oni koji su viđeni kasnih 1990-ih. Sveukupno je peti po snazi od kada su rekordi počeli.
Temperature površine mora daleko od ekvatorijalnog Pacifika gdje El Nino ima najveći učinak bile su "uporno i neobično visoke" već deset mjeseci. U januaru su bili daleko najveći zabilježeni, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji .
Ovo je zabrinjavajuće i ne može se objasniti samo El Ninom, kažu stručnjaci.
Dok prelazimo u La Ninu - suprotnu stranu klimatskog obrasca - temperature bi se mogle na trenutak spustiti. Međutim, u kontekstu toga da su prethodni mjeseci bili najtopliji od kada postoje mjerenja, klimatolozi su pokušali to objasniti sljedećim: "Fluktuacije poput trenutne posebno aktivne faze sunca također mogu dodati više energije sistemu, čineći svijet toplijim, a zatim hladnijim kada njihov učinak prestane", piše Euronews.
Shodno tome, mediteranske zemlje, dijelovi Balkana, veći dio Turske, regije Islanda i sjeverne Skandinavije, kao i veliki dijelovi zapadne Rusije bili su suši od prosjeka.
Mediteran je posebno doživio katastrofalne posljedice koje su dovele do nestašice vode i vanrednog stanja uslijed suša.
Carlo Buontempo, direktor C3S, pojasnio je ove pojave.
"Suha područja će postati suša, a vlažna područja će postati vlažnija. To je fraza koja pojednostavljuje i obuhvata termodinamički uticaj koji rastuće temperature imaju na brojne druge varijable", zaključio je on.
