Svima onima koji neumorno zagovaraju liberalni švedski pristup pandemiji koronavirusa, stigao je zanimljiv podatak švedske nacionalne statističke agencije "Statistics Sweden (SCB)". Prema njihovim podacima su prošlog mjeseca zabilježili više smrtnih slučajeva nego bilo kojeg drugog novembra u zadnjih sto godina.
"Ovo je najveći broj umrlih tokom novembra od 1918. godine, kada je izbio španski grip. Tada je u novembru umrlo 16.600 ljudi. Najveći rekord u 2000-ima bio je u 2002. godini, kada je u novembru registrovano 7.720 smrtnih slučajeva” rekao je Tomas Johanson, švedski demograf za Statistics Sweden.
Tokom novembra u zemlji je umrlo 8.088 osoba. Primarni uzrok ove povećane smrtnosti je COVID-19, od kojeg je dosad umrlo 7.667 Šveđana. Povećan broj smrtnih slučajeva zabilježen je kod ljudi starosti od 65 godina ili više, a najviše umrlih u jednom danu bilo je 15. novembra, kada su preminule 292 osobe.
Ukupno je u Švedskoj od početka pandemije zaraženo 341 hiljada ljudi.
Kao što znamo, Švedska je izbjegavala zaključavanje i držala restorane, barove, škole, kina i teretane uglavnom otvorene. Kako su se druge države na proljeće zaključale, Švedska je ostala otvorena iz zabrinutosti da bi karantin dugoročno štetio djeci i odraslima i doveo do depresije, samoubistva, gubitka posla…
U prvom talasu, stope smrtnosti su bile visoke u poređenju sa nordijskim komšijama, ali nisu bile ništa veće od stope smrtnosti u ostalim većim evropskim državama. Međutim, drugi talas jače je pokosio i Šveđane i prisilio vlast da preispita svoj pristup mjerama i uvede dodatna ograničenja.
"Svi kreveti za intenzivnu njegu u bolnicama u regiji Stokholma trenutno su zauzeti” rekao je Bjorn Erikson, regionalni zdravstveni radnik.
I švedski premijer Stefan Lofven priznao je da su zdravstvene službe potcijenile žestinu drugog talasa koronavirusa u njihovoj zemlji.
"Mislim da većina ljudi u ovoj profesiji nije vidjela ovaj talas ispred sebe. Govorili su o različitim klasterima", poručio je Lofven u intervjuu za švedski “Aftonbladet”, što je praktično prvi put da je premijer uputio kritiku zdravstvenoj agenciji i epidemiologu koji je vodi i koji je i glavni arhitekta liberalne švedske strategije, Andersu Tegnelu.
Švedska zdravstvena agencija, koja stoji iza švedske strategije protiv zatvaranja, odbacila je i preporuke WHO o nošenja maski, navodeći kao razlog slabe dokaze o njihovoj učinkovitosti i strah da bi se maske mogle koristiti kao izgovor protiv izolacije pri pojavi simptoma.
Kako podsjeća New York Times, Tegnel je najavljivao kako će nacija postići imunitet krda u aprilu, pa u maju, pa u junu, ali to se nije dogodilo. Potom je negirao da je švedska strategija bila da postignu imunitet krda, odnosno dovoljan udio populacije koji je imao i prebolio COVID da se zaraza više ne može nekontrolisano širiti.
Na kraju prvog talasa švedska vlada je imenovala nezavisno odjeljenje koja je trebalo da istraži stanje u staračkim domovima širom zemlje, odnosno da utvrde da li je bilo propusta u upravljanju ili politici prema starijima koji su mogli da utiču na visoku stopu smrtnosti za vrijeme pandemije koronavirusa. Prema podacima stariji od 60 godina čine 96 posto umrlih, a skoro 70 posto među svim umrlima su stariji od 80 godina. Većina tih ljudi zaražena je u domovima za starije i nemoćne.
