Klimatske promjene znatno utječu na naše zdravlje, raspoloženje, a jeste li znali da jednako utječu i na dužinu dana? Promjena dužine dana nije toliko drastična, radi se o milisekundama, ali to je dovoljno da potencijalno poremeti internetsku vezu, finansijske transakcije i GPS navigaciju, sve što se oslanja na precizno mjerenje vremena.
O čemu je tu zapravo riječ? Naime, u toku je topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, a koje redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske okeane, što dovodi do više vode u morima bliže ekvatoru. To čini Zemlju plosnatijom ili debljom, usporavajući rotaciju planete i dodatno produljujući dan.
"Možemo vidjeti naš utjecaj kao ljudi na cijeli Zemljin sistem i to ne samo lokalno kao što je porast temperature, već u potpunosti, mijenjajući tako način na koji se zemlja rotira. Zbog količine emisije ugljika, napravili smo to u samo 100 ili 200 godina, dok su se za takvu promjenu prethodno odvijali procesi milijardama godina i to je zapanjujuće saznanje", rekao je profesor Benedikt Soja s ETH-a Zurich u Švicarskoj, piše The Guardian.
Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, tačno vrijeme u danu, što je jedna rotacija Zemlje, varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih faktora, kao što je oporavak Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu, a upravo se te razlike moraju uzeti u obzir.
"Svi centri zaslužni za internet, komunikacije i finansijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice", dodao je Soja.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je promatranja i računarske rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na dužinu dana. Stopa usporavanja varirala je između 0,3 i 1,0 milisekunde po stoljeću, ali od 2000., kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se ubrzala na 1,3 milisekundu.
"Današnja stopa promjene vremena vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko hiljada godina. Predviđa se da će ostati približno na razini od jedne milisekunde sljedećih nekoliko decenija, čak i ako se emisije plinova ozbiljno ograniče", tvrde istraživači koji su dodali da ako se emisije plinova ne smanje, stopa produljenja dana povećat će se na 2,6 milisekundu do 2100.
"Ovo je napredno istraživanje jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda na Grenlandu i Antarktici ima direktan utjecaj na dan, zbog čega se naši dani produžavaju. Ove promjene u dužini dana utječu ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju našim modernim životima", rekao je dr. Santiago Belda sa Univerziteta Alicante u Španiji, koji nije bio dio istraživačkog tima.