Odabir republikanskog kandidata Donalda Trumpa da za svog potpredsjednika predloži J. D. Vancea ponovo je podstakao strahove u Evropi da će on voditi vanjsku politiku koja je zasnovana na principu "Amerika na prvom mjestu", koja bi mogla da kulminira time što bi SAD tražile da Ukrajina prešutno pristane na uslove Vladimira Putina i zatraži mir sa Rusijom.
Senator iz Ohaja J. D. Vance je na republikanskoj nacionalnoj konvenciji nominiran za potpredsjednika Donalda Trumpa, piše Nova.rs.
„To je loše za nas, ali je to užasna vijest za Ukrajinu“, rekao je jedan visokokopozicionirani evropski diplomata u Washingtonu.
Strane diplomate i posmatrači često su Trumpovu stvarnu politiku nazivali „crnom kutijom“, rekavši da je nemoguće sa sigurnošću znati šta će nepredvidivi lider uraditi kada bude na vlasti.
Neki su se umirili, sugerirajući da bi imena koja se navode za najviše pozicije, poput bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Roberta O’Briena, zadržala vanjskopolitički status quo dok se Trump fokusira na unutrašnje poslove.
Ali buduća Trumpova administracija sada ima mnogo energičnijeg kandidata koji će podsticati Trumpov skepticizam prema Ukrajini i Evropi, istovremeno praktikujući agresivnu trgovinsku i vanjsku politiku širom svijeta.
„Senator Vance je bio jedan od vodećih protivnika novog paketa pomoći Ukrajini prošlog proljeća i izrazio je ravnodušnost prema onome što se dešava u tom ratu. Odabravši Vancea za svog potpredsjednika, Trump je poslao veoma jasan signal američkim glasačima o vanjskoj politici“, rekao je Michael McFaul, direktor Instituta za međunarodne studije „Freeman Spogli“ i bivši ambasador u Rusiji.
Prema njegovim riječima, ovo je u potpunoj suprotnosti sa politikom koju sada vode Joseph Biden i Kamala Harris.
„Strategija vanjske politike predsjednika Bidena radikalno je u suprotnosti sa Trumpovim pristupom. Biden i Harris su promovirali demokratiju i suprotstavili se autokratama. Trump i Vance nisu obraćali pažnju na unapređenje demokratije u inostranstvu i umesto toga su prihvatili autokrate“, kaže McFaul.
Pregovori s Rusijom
U javnosti, Vance je kriticizirao američke pakete pomoći Ukrajini i zalagao se za pregovore sa Rusijom, iako je Ukrajina rekla da ne želi da vodi razgovore sa Putinom. On je optužio Bidenovu administraciju da na mikronivou upravlja izraelskim ratom u Gazi i rekao da bi Amerika trebalo da „omogući Izraelu da zaista završi posao“.
On se zalagao za obuzdavanje Kine, rekavši da je Amerika „previše tanka“ u Evropi, ističući da su neophodna agresivna ograničenja trgovine i zaštita intelektualne svojine protiv Kine.
Zahtijevao je da evropske zemlje uplaćuju veći dio svog BDP-a za finansiranje NATO saveza.
„Mislim da je Vance izabran barem djelimično zbog svoje vanjske i trgovinske politike. Vance je predstavnik ove nove desnice koja raste u Republikanskoj stranci. Oni su mnogo više nacionalistički, donekle protekcionistički, antiimigrantski. Trump je bio taj koji je u velikoj mjeri inicirao ovo još 2016. godine, a Vance je postao jedan od kongresnih lidera“, rekla je Emma Ashford, viša saradnica „Stimson centra“ u Washingtonu.
Najveći donatori su se navodno angažirali u pokušaju da obezbijede nominaciju za Vancea u posljednjim satima. Prema portalu „Akiosu“, među njima su Elon Musk, Tucker Carlson i David Sacks. Sva trojica su bili skeptični prema podršci Bidena ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, a Sacks je na bini republikanske nacionalne konvencije rekao da je Biden „isprovocirao, da, isprovocirao, Ruse da napadnu Ukrajinu pričajući o proširenju NATO-a“.
Oni su također povezani sa većom grupom tehnoloških milijardera iz Silicijumske doline. U međuvremenu, izbor Vancea za potpredsednika je iznenadio i neke tradicionalne republikance.
„Vance bi kapitulirao pred Rusijom i žrtvovao bi slobodu naših saveznika u Ukrajini“, napisala je bivša kongresmenka Liz Cheney, koja je postala otvoreni Trumpov kritičar.
Moderna priča o uspjehu
Vance je sebe predstavio kao modernu priču o uspjehu, a za Trumpa se kaže da ga je izabrao zbog njegove prošlosti i prisustva na sceni koliko i zbog njegove politike.
„Mislim da je smiješno što smo fokusirani na ovu granicu u Ukrajini. Moram biti iskren sa vama: baš me nije briga šta će se desiti u Ukrajini na ovaj ili onaj način“, rekao je Vance u jednom podkastu.
Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru, on je Evropi uputio ono što su njegovi saveznici nazvali „pozivom za buđenje“, u kojem je umanjio prijetnju koju predstavlja ruski lider i rekao da SAD ne mogu da proizvedu oružje potrebno za snabdijevanje Ukrajine da nastavi rat.
„Ne mislim da je Vladimir Putin egzistencijalna prijetnja Evropi, a u mjeri u kojoj jeste, to opet sugerira da Evropa mora da preuzme agresivniju ulogu u sopstvenoj bezbjednosti“, rekao je Vance.
Također je rekao da vjeruje da će se rat u Ukrajini „završiti mirovnim sporazumom“, što je izgleda podržao mađarski premijer Viktor Orban, koji je putovao na „mirovnu misiju“ u Moskvu, Kijev, Washington i Peking. Svratio je i do Trumpovog imanja Mar a-Lago, odakle je napisao da će Trump poslije izbora početi da se ponaša kao „mirovni posrednik“ , čak i prije svoje inauguracije.
