Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović poručio je da temelje tekovine predaka - vjeru, domovinu, jezik, kulturu, tradiciju i mnoga druga dobra trebamo unaprijediti i sačuvati za buduće naraštaje.
Na Igmanu je danas održana centralna svečanost manifestacije „Odbrana Bosne i Hercegovine - Igman 2024 - Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti“, a kao izaslanik reisu-l-uleme džuma-namaz je predvodio i hutbu kazivao muftija Fazlović.
„Nalazimo se na početku nove hidžretske godine, usred bosanskog vrućeg ljeta kada, uz smanjeni intenzitet svakodnevnih poslova i kratke predahe, nastojimo da prikupimo svježu snagu za uloge i zadaće kojima se nužno i neprestano vraćamo. Pri tome shvatamo da su nam na putu našeg pojedinačnog i kolektivnog pregnuća, kako nas trajno Hidžra poučava, istovremeno dragocjene i duhovna i fizička snaga, i iskustva i nova saznanja, i tradicija i inovacije. Nadamo se da upravo takvu svijest svjedočimo okupljeni na ovoj lijepoj i gordoj Igman planini, kako bismo u ovom blagoslovljenom džumanskom danu ponizno veličali Allaha Uzvišenog i zahvalnost Mu izricali. I kako bismo Stvoritelju Plemenitom, skrušeno i ujedinjeno, iz svih naših srca, uputili dovu za domovinu kojom nas je obdario, i za sve vrijednosti koje u njoj čuvamo“, kazao je muftija.
Naglasio je da ovom „plemenitom džematu pored čuvene Igmanske džamije već decenijama hrle muslimani i muslimanke sa svih strana, u namjeri da se trajno sačuva spomen na primjer najveće borbe i požrtvovanja časnih šehida, gazija i svih dobrih ljudi ove zemlje“.
„Uz nemjerljivu zahvalnost koju svim ponosnim braniocima države Bosne i Hercegovine iskazujemo, naša dužnost je da iz njihovog neprolazno vrijednog djela ibret uzmemo i da se o emanetima koji su nam povjereni s dostojnom odgovornošću brinemo“, akcentirao je na Igmanu muftija Fazlović.
Ovo je dio godine u kojem se bosanski muslimani širom domovine okupljaju u velikom broju radi zikra i dove, manifestirajući predanost u svom dini-islamu i privrženost vlastitim vrijednostima.
„Na pojedinim bosanskim dovištima, tradicija vjerskih i narodnih okupljanja datira još od bogumilskih vremena, čija se suština i forma s prihvatanjem islama oplemenjivala i mijenjala. U tome su dokazi o dugoj i neprekinutoj niti samosvijesti ljudi ove države. O njihovoj smjernosti prema Uzvišenom i njihovoj ljubavi prema domovini. Na ovom svijetlom naslijeđu nastajala je i razvijala se i naša sadašnja privrženost Allahovoj čistoj vjeri i dobroj zemlji bosanskoj od koje smo stvoreni i na kojoj se ispisuje naša dunjalučka sudbina“, kazao je muftija.
Podsjetio je da se o važnosti mjesta i uvjeta koji nužno utječu na čovjekovu misiju kazuje u glavnim izvorima islama. Jedno kur'ansko poglavlje nosi ime El-Beled, sa značenjem grad (zemlja).
„Pojam je spomenut u prvom i drugom ajetu ove sure: 'La uksimu bi hazel-beled, va ente hillun bi hazel-beled / Kunem se gradom ovim u kojem ćeš slobodno boraviti.' Ovdje se Allah, dželle šanuhu, obraća Muhammedu, alejhi selam, a Njegova zakletva se odnosi na časni grad Mekku. Ovo je osnovno značenje navedenih kur'anskih riječi. Međutim, riječ beled ima opće značenje i najčešće se razumijeva kao zemlja, boravište“, naveo je muftija, objasnivši da se tako iz poruke sure El-Beled može iščitavati važnost rodnog mjesta, zavičaja, države, zemlje, te da „poruka sadrži neprikosnoveno pravo na domovinu, na život u slobodi, miru i sigurnosti“.
U trećem ajetu ovog kur'anskog poglavlja izrečena je još jedna veličanstvena zakletva Boga Svemogućeg, dodao je muftija: „Ve validin ve ma veled / I kunem se onim ko rađa, te onime šta rodi (pozivam za svjedoka roditelja i njegovog potomka).''
„Jedan od suštinskih smislova ljudskog života je podići potomstvo i učvrstiti ga u istinskim vrijednostima na temelju vjerovanja u Jednog Boga i Sudnji dan. Ključni uvjeti na tom putu povezani su sa životom u slobodnoj zemlji, dakle s domovinom i slobodom. Domovina, sloboda i sigurno potomstvo su neraskidivo povezani“, naveo je muftija.
Odmah nakon izrečenih mudrih kur'anskih zakletvi, Gospodar svjetova poziva čovjeka da kroči stazom svoje jedinstvene odgovornosti na kojoj su mu dodijeljeni stalni trud i iskušenja, nastavio je muftija Fazlović.
„'Lekad halaknel-insane fi kebed / Mi čovjeka stvaramo da se trudi (stvorili smo ga za život u neprestanom trudu i kušnjama).' To je takav trud od kojeg se, istaknuto je u pojedinim objašnjenjima pojma kebed, osjeća i trpi bol u ljudskoj utrobi. Dakle, trud i borba su čovjeku prirođeni, a iskušenja su neizbježna. Zato neka naš trud bude svrhovit, a kušnja novi odraz naše odlučnosti. Neka nas takva iskustva učvršćuju na putu koji vodi uzvišenim ciljevima“, istaknuo je on u hutbi.
Između ostalog, muftija je kazao da je „najuspješniji onaj koji se trudi radi svoga Gospodara pouzdavajući se u Njegovu pomoć i razvijajući vlastite sposobnosti“.
„Takav trud donosi nadu na ovom i Onom svijetu. Obećanje Uzvišenog glasi: 'Ti ćeš, o, čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarem svojim naći…' (El-Inšikak, 6) Budimo potpuno sigurni da nema zaloga s plemenitim nijjetom i dubokom sviješću (takvalukom) koji neće biti nagrađen. Takvima će Knjiga djela u desnu ruku biti dodijeljena i lahko će račun položiti. Bit će snažni i istrajni, bez obzira na brojne brige, izazove i prepreke. Uspjet će da savladaju 'strmi tegobni put i uzbrdicu (el-'akabeh)', o čemu se nižu ajeti u nastavku sute El-Beled. Za savladavanje svih teških životnih uspona čovjek je osposobljen.
Potrebno je da prihvati poziv Gospodara svoga i da ispravno i istrajno djeluje“, izjavio je muftija tuzlanski.
U obraćanju okupljenim vjernicima istaknuo je da naše razumijevanje suštinske poruke dini-islama vodi nas do uvjerenja da Allahova milost prethodi svakom dobru.
„Svaka blagodat, sreća i spas, i na dunjaluku i na ahiretu, uvjetovane su Njegovom milošću i dobrotom. Najveće dobro ovog svijeta je hidajet (uputa). Neka je uzvišen Onaj Koji je iz Svoje milosti odlučio da u određeno vrijeme u zemlji Bosni zasja svjetlo islama i njezinim stanovnicima obasja Pravi put - siratul-mustekim“, naveo je on.
Akcentirao je da se ovdje stoljećima, „s generacije na generaciju, kao najdragocjenije nasljedstvo prenosi Njegova čista vjera“.
„Na toj stazi su naši časni preci odolijevali i najvećim kušnjama i nevoljama kojima su bili izloženi. Nikada nisu prestajali njihovi napori i požrtvovanje. Svaka stopa bosanskog tla natopljena je znojem, ali i šehidskom krvlju. Ovdje je to bio zakon opstanka. Naš učitelj, Allahov Vjerovjesnik, alejhi selam, zajedno sa svojim vjernim ashabima, najljepši pimjer nam je kako se bez brige i žrtve ne može stići do uzvišenog cilja“, naglasio je muftija.
Između ostalog, kazao je da je „ovo vrijeme za djela naše generacije, a i pojedinci i generacije su vrijedni onoliko koliko su vrijedna njihova djela“.
„Ako u postizanju dobra budemo ulagali istinske napore, Gospodar Svemogući će nas izvesti na put onih koji su Njegovim blagodatima neizmjerno obdareni. U suri El-'Ankebut poručuje nam se: ''One koji se budu radi Nas borili Mi ćemo sigurno putevima koji Nama vode uputiti. A Allah je, zaista, s onima koji dobra djela čine.'' (El-'Ankebut, 69) Nema sumnje da će onima koji vjeruju i na Pravom putu istrajavaju do granica svojih mogućnosti njihov Gospodar Uzvišeni pomoći da uspiju i dat će im ono što sada nisu u mogućnosti da postignu“, kazao je on.
Poručio je da smo od čestitih prethodnika naslijedili svoje temeljne tekovine: vjeru, domovinu, jezik, kulturu, tradiciju, i mnoga druga dobra s kojima raspolažemo, te da je naša obaveza da sve ovo unaprijedimo i sačuvamo za buduće naraštaje.
„Kad su najmudrije i najhrabrije u jednoj vrijednoj generaciji prije nas upitali: 'Kako ste toliko u svojim zadaćama nesebični i požrtvovani?', odgovor je glasio: 'Hoćemo da naša djeca imaju svoju domovinu i da se više nikada ne moraju seliti iz svojih zavičaja'. Naša djeca imaju svoju domovinu, hvala Bogu Jedinom. Njezine temelje nam valja svakodnevno jačati, a cijelo njezino zdanje neprestano popravljati, kao što su postupali najveći i najzaslužniji pregaoci prije nas. Činimo to u težnji da ova naša zemlja opstoji u miru i napretku i da ovdje svi ljudi žive u svom sigurnom domu i zavičaju. Cijenimo i poštujmo sve ljude u skladu s plemenitom islamskom etikom i našom višestoljetnom bosanskom tradicijom“, zaključio je na Igmanu muftija tuzlanski.
