Države Zapadnog Balkana okreću se novim investicijama u oblasti odbrane, a u regionu se na dnevni red vratilo i obavezno služenje vojnog roka.
Tekući sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i sve veći broj kriznih tačaka i pogoršana sigurnosna situacija širom svijeta tjeraju mnoge zemlje da razmišljaju o svom vojnom potencijalu, a iznimka nisu ni zemlje Zapadnog Balkana.
Članice NATO-a Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija povećale su svoje vojne budžete, a i Srbija i Kosovo, koje nisu članice tog saveza, krenule su sličnim putem.
Vraćaju vojni rok
U tom pogledu, za Bosnu i Hercegovinu se može reći da ne hvata korak sa susjedima.
Pored ulaganja u odbranu, vraćanje obaveznog vojnog roka od strane Srbije i Hrvatske predstavlja još jedan važan korak u odbrambenom sektoru.
Srbija, poznata po vojnoj neutralnosti među državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, nameće se kao najistaknutija zemlja, kako sa borbenim avionima Rafale koje je kupila od Francuske, tako i sa vraćanjem obavezne vojne službe.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će vojni rok, koji je ukinut 2010. godine, biti vraćen i da će trajati 75 dana.
Srbijanski premijer Miloš Vučević izjavio je da željno čekaju da u zemlju stignu ratni avioni koje su nabavili od Francuske.
Prema podacima Ministarstva odbrane, Srbija u ovogodišnjem vojnom budžetu ima stopu ulaganja od 37,9 posto.
Hrvati kupili avione
Hrvatska, članica NATO-a i Evropske unije (EU), najavila je da će od 1. januara 2025. godine vratiti praksu obaveznog služenja vojnog roka.
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je da će se obavezni vojni rok, koji je ukinut 2008. godine, vratiti početkom 2025. i najavio je da će to biti praksa od 60 dana.
Hrvatska nedavna kupovina oklopnih borbenih vozila Bradley iz Sjedinjenih Američkih Država i ratnih aviona Rafale iz Francuske opisana je kao modernizacija vojske.
Prema podacima Ministarstva obrane Hrvatske (MORH), vojni budžet za 2024. u oblasti modernizacije vojske povećan je za 622 posto u odnosu na 2016. godinu.
Crna Gora, koja je 2017. godine postala članica NATO-a i čiji je proces članstva u EU u toku, izdvojila je najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za oblast odbrane.
U saopćenju Ministarstva odbrane Crne Gore navedeno je da će 35,7 posto vojnog budžeta za 2024. godinu biti izdvojeno za investicije, a navodi se da su na dnevnom redu nove nabavke, poput patrolnih čamaca i helikoptera.
Obaveza služenja vojnog roka u Crnoj Gori ne primjenjuje se od 2006. godine, a povratak ove prakse nije na dnevnom redu, za razliku od Srbije i Hrvatske.
I Makedonija ne miruje
Slovenija, još jedna zemlja u regionu koja je članica NATO-a i EU-a, našla se na listi onih koji povećavaju vojni budžet za 2024. godinu. Slovenija je među zemljama koje ne planiraju uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, koje je ukinuto 2003. godine.
Obavezni vojni rok u Sjevernoj Makedoniji, koja je postala članica NATO-a 2020. godine, ukinut je 2006, kada je vojska postala potpuno profesionalna.
Iako se u javnosti raspravlja o ponovnom služenju vojnog roka, ovo pitanje još nije na dnevnom redu vlasti te zemlje.
Sjeverna Makedonija, koja je učestvovala u mnogim međunarodnim misijama i vježbama prije i nakon članstva u NATO-u, također planira nabavku odbrambene opreme u skladu sa standardima NATO-a.
Sjeverna Makedonija prihvata donacije vojne opreme iz različitih zemalja članica NATO-a, posebno Turkiye te pridaje značaj modernizaciji vojske.
Ministar odbrane Sjeverne Makedonije Vlado Misajlovski je u izjavi nakon ceremonije uručenja vojne opreme, koju je njihovoj vojsci doniralo Ministarstvo nacionalne odbrane Turkiye 30. augusta, izjavio da će nastaviti modernizaciju vojske novom opremom.
Koraci Kosova ka jačanju vojske
Na Kosovu nema obaveznog služenja vojnog roka.
Proces transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (FSK), koje su osnovane 2009. godine da bi obezbijedile operacije upravljanja krizama u zemlji i van granica, da bi služile u operacijama civilne odbrane u zemlji i u prirodnim katastrofama i drugim vanrednim situacijama, započet je 2018. godine sa zakonskim promjenama u ovoj oblasti.
Po završetku procesa, za koji se smatra da će trajati deset godina, očekuje se da će Kosovo imati oko 7.500 pripadnika vojske.
Vlada Kosova je 2022. godine osnovala Fond za sigurnost, preko kojeg građani mogu da doprinose budžetu Ministarstva odbrane. Pored toga, Vlada Kosova je 11. septembra ove godine odobrila Nacionalni sveobuhvatni program odbrane.
Program, zasnovan na sličnim sistemima koji se implementiraju u državama članicama NATO-a, ima za cilj izgradnju nacionalne otpornosti u zemlji kako bi bila spremna da reaguje i pruži otpor dobrovoljnim pristupanjem i podrškom vojsci u slučaju prirodnih katastrofa ili oružanih napada.
Kosovo je izdvojilo više od 200 miliona eura za naoružanje i raznu opremu u periodu 2021-2023. godina, a najznačajnija stavka bila je kupovina bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 UCAV od Turkiye.
Kosovo ima za cilj da postane članica programa Partnerstvo za mir, što je preduslov za članstvo u NATO-u.
BiH zaostaje u regionu u pogledu mobilnosti odbrane
Zbog složene političke strukture koja je nastala Dejtonskim mirovnim sporazumom nakon rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, smatra se gotovo nemogućim uvođenje inovacija u oblasti odbrane i vojne službe.
Republika Srpska (RS), jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, mnogo je investirala u oblasti odbrane, drugi entitet Federacija Bosne i Hercegovine (FBIH) u ovom kontekstu kaska.
Albanija je postala članica NATO-a 2009. godine. Ukinula je obavezu vojnog roka ulaskom u NATO i ima vojsku koja se sastoji od profesionalnog osoblja.
U martu 2024. godine, taktička zračna baza Kučova, prva zračna baza NATO-a na Zapadnom Balkanu, otvorena je u opštini Kučova na jugu Albanije.
Značaj Albanije
Zvaničnici su istakli da baza daje novi geostrateški značaj Albaniji, a premijer Edi Rama je izjavio da se radi i na izgradnji pomorske baze NATO-a u provinciji Drač u zapadnom dijelu zemlje.
Iako se u javnosti raspravljalo o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka, vlasti nisu preduzele nikakvu zvaničnu inicijativu po ovom pitanju.
Albanski parlament je u julu 2024. godine odobrio paket zakona iz oblasti odbrane i vojne industrije za ponovno aktiviranje nekih objekata povezanih u lanac proizvodnje vojne opreme i naoružanja.
S druge strane, Albanija je dobila Bayraktar TB2 UCAV u okviru Strateškog partnerstva Turkiye i Albanije u martu 2024. godine, a ovi dronovi su ušli u inventar albanske vojske. Početkom 2024. godine Albanija je dobila prvi dio helikoptera Black Hawk koje je naručila od SAD-a.
