FIS Svjetski kup u alpskom skijanju, njegova 59. sezona, odnosno takmičarska 2024/2025. godina počinje danas u austrijskom Soldenu.
Najprestižnije skijaško takmičenje planete starta za vikend trkama veleslaloma u ženskoj i muškoj konkurenciji (subota žene, nedjelja muškarci). Veliki kristalni globus (trofej pobjednika ukupnog poretka u svim disciplinama) brane Marco Odermatt i Lara Gut-Behrami, reprezentativci Švicarske, a predstojeća sezona će završiti 27. marta 2025. finalem u Sun Valleyju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Nadolazeću skijašku sezonu u alpskim disciplinama obilježit će i Svjetsko prvenstvo u Saalbachu, u Austriji. Održat će se od 4. do 16. februara 2025. Bit će to drugi planetarni šampionat u alpskom skijanju čiji će domaćin biti Saalbach. Prvi put to skijalište ugostilo je najbolje na svijetu 1991. godine.
Svjetski kup 2024/2025. bit će upamćen i po povratku najtrofejnijeg, Austrijanca Marcela Hirschera (35). Osmostruki ukupni prvak Svjetskog kupa, koji je u privremenu penziju otišao 2019. godine, takmičit će se pod zastavom Nizozemske i neće biti jedini skijaš koji će voziti za drugu državu.
Naime, pobjednik Malog kristalnog globusa Svjetskog kupa u slalomu 2023. Norvežanin Lucas Braathen sada će se takmičiti za Brazil.
Najuspješniji takmičari
Aktuelni osvajač Velikog kristalnog globusa Odermatt u posljednje tri sezone svjetski je "skijaški kralj".
Ipak, prva zvijezda je povratnik Hirscher koji je osam puta uzastopno bio ukupni pobjednik Svjetskog kupa, u periodu od 2012. do 2019. godine.
Drugi najuspješniji svih vremena je slavni Marc Giraradelli iz Luksemburga koji je pet puta pobjeđivao tokom blistave karijere od 1980. do 1996. I Hrvat Ivica Kostelić u sezoni 2010/2011. stigao je do prestižnog trofeja teškog devet kilograma.
Aktuelna šampionka Lara Gut-Behrami ima dva Velika kristalna globusa. Prvi je osvojila u sezoni 2015/2016. kada je bila gospođica Gut.
Najuspješnija skijašica Svjetskog kupa je Austrijanka Annemarie Moser-Proll. U periodu od 1969. do 1980. šest puta bila je ukupni pobjednik. Hrvatica Janica Kosetić, Ivicina sestra, od 1998. do 2006. tri puta je trijumfovala u sezonama Svjetskog kupa, dok i Slovenka Tina Maze ima Veliki kristalni globus iz takmičarske 2012/2013.
Austrija je najuspješnija nacija čiji su takmičari 34 puta bili pobjednici Svjetskog kupa (17 puta u muškoj, 17 u ženskoj konkurenciji). Švicarska ima 23 titule (10, 13) SAD 15 (5, 10), Italija 7 (6, 1), Norveška 6 (6, -), Švedska 6 (3, 3), Luksemburg 5 (5, -), Francuska 5 (4, 1), Hrvatska 4 (1, 3), Njemačka 4 (-, 4), Lihtenštajn 3 (1, 2), Kanada 2 (-, 2), Slovačka 1 (-, 1) i Slovenija 1 (-, 1).
Na podijima kada je u pitanju Mali kristalni globus najviše puta nalazio se legendarni Šveđanin Ingemar Stenmark. Od 1975. godine do 1987. bio je 16 puta osvajač "malog globusa", u sedam navrata na kraju drugoplasirani na postoljima i jednom trećeplasirani u poretku na koncu sezone.
Amerikanka Lindsey Voon u 19-godišnjoj karijeri (2000. - 2019.) takođe je 16 puta osvajala Mali kristalni globus, pet puta je bila srebrena u poretku i šest bronzana.
Austrijski spustaš Franz Klammer pet puta je slavio u poretku na kraju sezone u toj disciplini. Njegov sunarodnik Hermann Maier i Norvežanin Aksel Lund Svindal imaju po pet kristalnih globusa od po 3,5 kilograma u superveleslalomu. Stenmark je osam puta pobjeđivao na kraju sezone u slalomu i isto toliko u veleslalomu. Francuz Alexis Pinturault šest sezona bio je pobjednik u kombinaciji.
Vonn ima osam titula u spustu. Njemica Katja Seizinger, Vonn i Gut-Behrami vlasnice su po pet Malih kristalnih globusa u superveleslalomu. Vreni Schnieder (Švicarska) isto toliko puta slavila je u sezonama slaloma. Mikaela Shiffrin (SAD) u veleslalomu je dominantna s osam titula, a Brigitte Oertli (Švicarska) i Janica Kostelić (Hrvatska) slavile su u po četiri sezone kombinacije.
Stenmark je pobjeđivao u 86 trka Svjetskog kupa, 46 veleslaloma i 40 slaloma. Mikaela Shiffrin na kontu ima 92 trijumfa u trkama - četiri u spustu, pet u superveleslalomu, 22 u veleslalomu, 60 u slalom i jedan u kombinaciji.
U Berchtesgadenu 5. januara 1967.
FIS Svjetski kup 1966. godine pokrenula je grupa stručnjaka i zaljubljenika u zimske sportove među kojima su bili francuski novinar Serge Lang i direktori alpskih reprezentacija Francuske Honore Bonnet i SAD-a Bob Beattie. Ubrzo je takmičenje podržao tadašnji predsjednik Međunarodne skijaške federacije (FIS) Marc Hodler tokom Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju 1966. u Portillu (Čile). Svjetski kup postaje službeni FIS događaj u proljeće 1967. na FIS kongresu u Bejrutu (Liban).
Prva trka Svjetskog kupa održana je 5. januara 1967. u Berchtesgadenu u Njemačkoj, a pobjednik slaloma bio je Heinrich Messner iz Austrije. Jean-Claude Killy iz Francuske i Nancy Greene iz Kanade bili su ukupni pobjednici prve dvije sezone.
Sadašnji sistem bodovanja primjenjuje se od sezone 1991/1992. Za svaku trku bodove dobija prvih 30 takmičara (100 pobjednik, 80 drugoplasirani, 60 treći, sve do boda za 30. mjesto). Treba napomenuti i da su se u posljednje tri sezone za superveleslalom bodovi zbrajali i uračunavali u veleslalomski poredak.
Trkač s najviše bodova u svim disciplinama na kraju sezone osvaja pehar namijenjen pobjedniku Svjetskog kupa, tačnije postaje vlasnik Velikog kristalnog globusa teškog devet kilograma. Od sezone 1977/1978. pobjednicima po disciplinama dodjeljuju se Mali kristalni globusi, težine 3,5 kilograma.
Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina među domaćinima
Trke u dosadašnjim sezonama kalendara Svjetskog kupa uglavnom su održavane na skijalištima u Alpama i Skandinaviji u Evropi, Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji, ali nekoliko puta i na južnoj hemisferi. Takmičenja Svjetskog kupa održana su u 25 zemalja svijeta, zanimljivo, među kojima jedna i u Bosni i Hercegovini. Na Pohorju u Sloveniji 1975. godine nije bilo dovoljno snijega pa su Mariborčani predložili Sarajevu da bude domaćin "Zlatnoj lisici", što je i učinjeno te se trka "vozila" na Jahorini.
Pored Bosne i Hercegovine u historijatu zemalja koje su bile domaćini trka u dosadašnjih 58 sezona Svjetskog kupa su: Andora, Argentina, Australija, Austrija, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka Republika, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Južna Koreja, Španija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države.
Najviše trka u Kitzbuhelu, Wengenu, Val d’Isereu
Najviše trka Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji održano je u skijaškom centru Kitzbuhel (Austrija) 186, slijedi švicarski Wengen 129, Val d’Isere (Francuska) 101, Val Gardena (Italija) 92, Garmish-Partenkirchen (Njemačka) 92, Kranjska Gora (Slovenija) 87, Adelboden (Švicarska) 75, Beaver Creek (SAD) 70, Kvitfjell (Norveška) 65, Madonna di Campiglio 56…
Žene su se najviše takmičile u Cortini d’Ampezzo (Italija) 102 puta, potom Val d’Isereu 91, Lake Louisu (Kanada) 85, Areu (Švedska) 70, Mariboru-Pohorju (Slovenija) 68, St. Moritzu (Švicarska) 53, Aspenu (SAD) 45, Garmish-Partenkirchenu (Njemačka) 39, Crans-Montani (Švicarska) 37, Altenmarkt-Zauchenseeu (Austrija) 36…
Trke Svjetskog kupa u tehničkim disciplinama dvije decenije vožene su i na zagrebačkom Sljemenu, ali je FIS oduzeo organizaciju Hrvatskoj od sezone 2023/2024. zbog loše, mekane staze uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama u nekoliko sezona, kao i nezadovoljavajućeg vertikalnog transporta.
