Međunarodni istraživački tim pod vodstvom Ivana Đikića s Instituta za biohemiju II Goethe Univerziteta u Frankfurtu otkrio je novi mehanizam ključan za proizvodnju ćelijskih proteina, koji otvara vrata dijagnosticiranju niza bolesti uključujući određene vrste raka, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest, objavljeno je u časopisu Science.
Đikić je u saopćenju tim povodom istaknuo da studija objašnjava razvoj bolesti mrežnice retinitis pigmentosa i otvara vrata novim dijagnostičkim testovima i tretmanima za niz drugih bolesti, uključujući određene vrste raka, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Naše ćelije mogu proizvesti nekoliko stotina hiljada različitih proteina i ta je raznolikost omogućena procesom poznatim kao "splicing" ili "spajanje", objašnjava Đikić.
Tokom spajanja, genetski prijepis prolazi modifikaciju u ćelijskom kompleksu zvanom spliceosom, što rezultira nastankom različitih proteina, kaže.
Ako se taj kompleks poremeti, to može dovesti do smrti zahvaćene ćelije. Iz tog razloga su razvijeni inhibitori spliceosoma koji su testirani kao potencijalni lijekovi protiv raka. U navedenoj studiji istraživači su identificirali mehanizam koji ometa proces spajanja na suptilniji način.
"Otkriće ovog mehanizma bilo je neočekivano”, ističe Đikić. “Sumnjamo da bi to također moglo objasniti zašto ćelije retine kod pacijenata s retinitis pigmentosa umiru. Neispravne varijante spajanja također mogu igrati ulogu u razvoju neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.
S druge strane, ovaj mehanizam može biti usmjeren na nove terapijske pristupe za tipove raka koji uveliko ovise o ispravnoj funkciji spliceosoma, kazao je.
Prvi autor studije je Cristian Prieto-Garcia s Instituta za biohemiju II koji je istaknuo kako su već znali da su određene mutacije u tim pojedincima povezane s bolešću očiju retinitis pigmentosa, ali, dodao je, ono što nisu bili razumjeli je točan utjecaj tih mutacija.
