Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za političku demokratizaciju iz Berlina, rekao je za BHT 1 kako je zvanični stav Njemačke o Izbornom zakonu BiH i većinski stav članica Europske unije.
Načelo “legitimnog političkog predstavljanja” o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda, službeni je stav njemačke vlade i baca posve drugačije svjetlo na percepciju naših tema u Evropskoj uniji.
Komentarišući ovaj stav, Bodo Weber kaže kako je već godinu dana na djelu jedan pristup pregovaranja zapadnih predstavnika – EU i SAD i koji je već počeo, kako je rekao, s mostarskim “prljavim dilom” i nastavio se početkom ove godine pregovorima o takozvanoj reformi Izbornog zakona, kojem je zajednički “bio zaista jedan opasan pristup, to jeste pregovori bez pregovaračkog okvira, bez definicija nekih osnovnih principa, crvenih linija i vrijednosti na kojima treba da počivaju pregovori.
“Rezultate smo vidjeli u onom vrlo problematičnom mostarskom dilu, koji u svojim nekim dijelovima još nije implementiran. Prije svega, mislim na novi Statut grada koji će voditi ka etnoteritorijalnoj podjeli. Vidjeli smo te pregovore na trećem mostarskom sporazumu o kojima je sad ova izjava njemačke vlade svojevrsno ograđivanje Berlina od trećeg mostarskog sporazuma, prije svega na principu na kojem već godinama insistira HDZ BiH, a to jeste legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda", kaže Weber.
Zamoljen da prokomentariše reagovanje HNS-a koji je rekao da je Njemačka pouzdan partner, da želi dobro i Hrvatima i cijeloj BiH, kao i poruku Dragana Čovića da su Bošnjaci unitaristi, Srbi separatisti, a da samo Hrvati žele BiH, Weber je rekao kako smo posljednjih mjeseci u jednoj propagandističkoj formi i da optužbe o unitarizmu i separatizmu nisu nove.
"Sad, da li je HDZ BiH i gospodin Čović predstavnik integracije BiH, u to zaista treba sumnjati. A imamo zvaničan stav Njemačke od jučer i ovo je veoma važno: većinski stav skoro svih država članica EU je da priča o konstitutivnim narodima, o takozvanoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda, što HDZ BiH preko Zagreba i preko Hrvatske od prvog dana ulaska Hrvatske u EU pokušava da u Vijeću EU negira jedan od osnovnih principa EU, tj. ravnopravnosti građana, da to izbacuje i umjesto toga da insistira na ravnopravnosti konstitutivnih", kaže Weber.
Dodaje kako je zanimljiv manevar što je HNS pokušao da prisvoji jedno stajalište Njemačke, jedne od najznačajnijih država EU koji bez nejasnoće i, s obzirom na diplomatski jezik, poprilično i na neposredan način izražava mišljenje koje jeste dugogodišnje većinsko mišljenje država-članica EU, koje, kako kaže, “nije došlo do svog javnog izražaja naspram drugih mišljenja koje", kako je rekao, "zastupa Hrvatska sa svojim non-paperom”.
"Taj takozvani princip nije nikako u duhu europskih vrijednosti i većina u EU vidi da će to voditi ka daljnjoj, ne integraciji BiH, već upravo suprotno, ka daljnoj etničkoj podjeli BiH i ultimativno u pravcu podjele BiH", kaže Weber.
Slijedom posljednjih inicijativa-pisma 250 intelektualaca iz BiH koji su pisali EU s konstruktivnim kritikama, kritikama šest EU parlamentaraca, jasno s odbijanjem svih non-papera, njemačkom stavljanju pečata na etnizaciju razgovora o Izbornom zakonu, Weber kaže kako nije siguran da će to voditi ka donošenju Izbornog zakona.
”Kritikujem specijalnog predstavnika Sattlera, jer je s ovim pristupom prema pregovorima iza zatvorenih vrata, bez principa, samo s vladajućim etnonacionalnim strankama prošle godine u Mostaru zaista napravio ovaj otpor, što je pobudilo nadu svima onima koji imaju neispunjene nacionalističke agende još iz devedesetih godina. Ovaj pristup pregovaranja pobudio je nade u te agende, koje su zaista opasne i to je uzelo toliko maha da se širi po regiji i po državama članicama EU, koje jesu u manjini", kaže Weber.
Naglašava kako je sve ovo dovelo do kontrareakcije i stava većine u Europskoj uniji poslije raznih non-papera te smatra kako će pregovarači morati slijediti njemačku inicijativu i uspostaviti jedan pregovarački okvir koji je zaista istinski inkluzivan.
