Akademija povodom 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića: Čovjek kojem je narod BiH uvijek bio na srcu

111

Akademijom u sarajevskoj Vijećnici obilježena je 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Visoki pokrovitelj akademije je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Budući da je Džaferović trenutno u izolaciji, pročitano je njegovo pismo učesnicima u kojem je naglasio Izetbegovićeve osobine državnika, pisca, mislioca, humaniste, borca za ljudska prava i vrijednosti.

Izetbegovića je Džaferović okarakterizirao kao čovjeka neponovljive harizme kojom je osvajao duše i nije smatrao da mu je život dat samo za bavljenje ličnim ciljevima i interesima već je uvijek promišljao i o statusu i interesima zajednice.

Izetbegović, intelektualac, mislilac, nikad se nije mirio s postojećim stanjem, naveo je Džaferović i dodao da je Alija Izetbegović uvijek bio svjestan vlastitog muslimanskog i bošnjačkog identiteta te ostao simbol vraćanja dostojanstva i slobode njegovog naroda.

Kao prvi demokratski izabrani predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, nepokolebljivo je stajao na čelu države koja se našla pod udarom agresije.

Uvijek je isticao, dodaje Džaferović u pismu, da ljudi različitih vjera i nacija mogu zajedno živjeti, u šta je čvrsto vjerovao.

Bosna i Hercegovina uvijek je bila u središtu Izetbegovićeve ideje, naglasio je između ostalog u pismu Džaferović.

Ova akademija povodom godišnjice Izetbegovićeve smrti održana je zbog uvedenih epidemioloških mjera u prisustvu ograničenog broja zvanica iz političkog, vjerskog, kulturnog i akademskog miljea Bosne i Hercegovina te članova diplomatskog kora.

U holu Vijećnice ujedno je ozvaničeno otvorenje izložbe o Izetbegovićevom liku i djelu kao jedinstvena postavka dokumenata, fotografija i ličnih predmeta iz privatne arhive Izetbegovićeve porodice i Muzeja u Sarajevu koji nosi njegovo ime, osnovanog na četvrtu godišnjicu Izetbegovićeve smrti.

Taj muzej je ujedno organizator ove izložbe u suradnji  s Fondacijom „Alija Izetbegović“.

Tokom večerašnje akademije, zvanicama su se obratili direktorica Muzeja „Alija Izetbegović“ Nađa Berberović Dizdarević, Izetbegovićev bliski saradnik Faris Nanić i direktor Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Sanjin Kodrić.

Nađa Berberović Dizdarević je kazala da ćemo Aliju Izetbegovića pamtiti onako kako je i sam priželjkivao – kao čovjeka kojem je narod Bosne i Hercegovine uvijek bio na srcu.

Nije bio samo političar i državnik, dodala je, već intelektualac, mislilac pravnik i filozof, evropski musliman, kako je sam naglašavao, i čovjek čiji su um i svijet jednako obogaćivali Istok i Zapad.

Alija Izetbegović ostaje primjer istrajne borbe za ljudska prava i slobode, rekla je direktorica Muzeja i naglasila da je čvrsto vjerovao u nedjeljivost Bosne i Hercegovine koju je neizmjerno volio.

Faris Nanić je naglasio Izetbegovićevo ustrajavanje za slobodu mišljenja i djelovanja još u mlađim danima, kad je bio proganjani politički disident.

Po Nanićevim riječima, to je bio državnik čija je ličnost neraskidivo vezana za demokratske procese u zemlji, čovjek čiji se dugi put mislioca i filozofa može spoznati i u njegovim djelima na čije se izdavanje odlučio Muzej koji nosi njegovo ime.

Direktor „Preporoda“ Sanjin Kodrić je u obraćanju zvanicama kazao za Aliju Izetbegovića da je bio državnik Bosne i Hercegovine u punom i suštinskom smislu tih riječi.

Kao prvi demokratski izabrani predsjednik Predsjedništva Republike BiH, Izetbegović je uveo BiH u zajednicu nezavisnih zemalja i bio vrhovni komandant njenih oružanih snaga, ali je učinio i više od ovoga – nastojao je graditi Bosnu i Hercegovinu i sačuvati u njenom suštinskom smislu.

Bosna i Hercegovina je samo središte državničkog djelovanja Alije Izetbegovića, o čemu svjedoče njegova obraćanja iz iznimno bogate pisane arhive, zalaganja za opstanak Bosne i Hercegovine kao kulturalne historijske činjenice.

Alija Izetbegović je bio bosanski državnik u punom, suštinskom smislu, konstatirao je Kodrić.

Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, koji je bio na čelu zemlje u njenom izuzetno teškom historijskom razdoblju, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu u uglednoj begovskoj porodici porijeklom iz Beograda, koja se uslijed iseljavanja Bošnjaka s tog područja, nastanila na sjeveru Bosne.

Kada je imao tri godine, njegov otac Mustafa odlučio se na selidbu porodice u Sarajevo, gdje će Alija provesti većinu života.

Umro je u Sarajevu 19. oktobra 2003. godine.

U posljednjim danima njegovog života, među onima koji su ga posjetili u bolnici, bili su i ugledni državnici.

Bošnjaci svih starosnih dobi, Bosanci i Hercegovci svih vjerskih, etničkih i stranačkih pripadnosti, kao i poštovaoci iz svijeta, iskazali su mu počast na dženazi i završnom ispraćaju u impozantnom mnoštvu u Sarajevu, gdje je i ukopan, po vlastitoj želji na  Šehidskom mezarju Kovači.