Region

“Ako se bojimo Islama, onda ne cijenimo ni vlastitu vjeru niti vlastite vrijednosti”

Direktor Isusovačke službe za izbjeglice za jugoistočnu Europu prokomentirao je situaciju s izbjeglicama u kontekstu Afganistana

- Tradicionalno kršćanska Europa bi dolazak migranata islamske vjeroispovijesti trebala prihvatiti kao izazov koji je dobrodošao. Ako se bojimo Islama, onda ne cijenimo ni vlastitu vjeru niti vlastite vrijednosti. Ovo je historijska šansa da se odnosi između islama i kršćanstva uspostave na boljim temeljima. Papa Franjo tu daje značajne impulse da smo zajedno jači i da možemo svijet učiniti boljim. Izbjeglice i migranti nam mogu u tome pomoći, kazao je u emisiji Briefing direktor Isusovačke službe za izbjeglice za jugoistočnu Europu pater Stanko Perica.

Ističe kako Dokument o ljudskom bratstvu koji je papa Franjo potpisao govori da islam i kršćanstvo mogu puno učiniti za današnji svijet koji zapada u sekularizam koji ga odvlači od vjere.

- Kuran kaže: Natječimo se dobrim djelima. U to vjerujemo i mi kršćani. Ovo je historijski test za nas vjernike. Jesmo li zaista vjernici kojima su na prvom mjestu humanost, dobronamjernost i otvorenost prema drugima ili smo pak vjernici koji se više žele zaštititi od drugoga? Papa Franjo kaže da takvi vjernici koji grade zidove nisu pravi vjernici, nisu kršćani, govori Perica.

Kada je Isusovačka služba za izbjeglice osnovana 1980. na svijetu je, otkriva on, bilo 6 miliona izbjeglica, a danas ih je 82 miliona. Prema njegovim riječima Afganistan ima gotovo 40 miliona ljudi koji će sada živjeti teže nego prije. I do sada su Afganistanci pristizali balkonskom rutom, a za pretpostavljati je da će njihov broj i dalje rasti.

- Treba ovu situaciju manje gledati kao opasnost, a više kao priliku da se stvari promjene jer je očito da ni u Europi ni u svijetu ne funkcionira dobro sistem koji bi trebao pomoći migrantima koji traže bolji život. Potrebni su drastični rezovi jer je krajnji trenutak za promjene. Analitičari kažu da se izbjeglica bojimo jer nam donose lošu vijest da je naš standard vrlo fragilan i u velikoj mjeri sagrađen na leđima siromašnih zemalja. Za razliku od nas na zapadu, ljudi na istoku i jugu svijeta žive u siromaštvu, nestabilnostima i ratovima.

Hrvatska je među europskim zemljama koje najviše pate zbog izbjegličke krize, ali smo zbog toga i u poziciji da predlažemo nove politike i rješenja i u tom smislu bi se trebali više angažirati. Stvara se bomba koja će uskoro eksplodirati jer su osim Afganistana i neke druge zemlje u velikim problemima i samo je pitanje trenutka kada će iz njih krenuti migrantski valovi“, naglašava pater Perica dodajući kako su mnogi iskoristili migrantsku krizu da zarade političke bodove dok je humanitarni aspekt zanemaren.

Kaže kako Bosna i Hercegovina ima ogromne probleme s prihvatom velikog broja migranata i strašno je i pomisliti što bi bilo kada bi taj broj postao još veći.

- Dansko vijeće za izbjeglice koje pomaže ljudima u izbjegličkim kampovima u BiH ovih je dana objavilo izvješće kako je u zadnjih godinu dana oko 16.000 ljudi izjavilo da ih je Hrvatska silom vratila na teritorij BiH što je protivno zakonima i Ženevskoj konvenciji. Tužna je činjenica da je Hrvatska po broju azila koje dodjeljuje među posljednjima u EU. Manje od BiH, Slovenije i Mađarske za koje smatramo da su prema strancima zatvorenije od nas. Definitivno možemo ponuditi više. Obraćaju nam se brojne porodicei župe koje su spremne ugostiti ljude iz Afganistana i financirati njihov dolazak u Hrvatsku. Nažalost, za razliku od nekih drugih zemalja, kod nas ne postoji sistem koji bi to omogućavao. Takvi ljudi se u pravilu jako dobro prilagode, integriraju i postaju punopravni građani zemalja u koje su doselili - zaključuje Stanko Perica.