Dok je velika pažnja usmjerena na njeno ponašanje prema Tajvanu, Kina gradi i militarizira umjetne otoke u Južnom kineskom moru. Također je prošle sedmice krenula u proširenje pomorske luke u Kambodži, koja bi jednoga dana mogla pružiti prvo kinesko vojno uporište u drugoj azijskoj zemlji.
Sigurnosni sporazum sa Salomonskim otocima mogao bi dovesti do nečega sličnog, a Peking se agresivno udvara drugim pacifičkim državama. Nasuprot tome, američki vojni položaj u Aziji otežan je desetljećima preokupacije bliskoistočnim sukobima.
Rat u Ukrajini se pretvorio u dugoročnu obavezu od 54 milijarde dolara i prisilio Bidena da odgodi i preradi Strategiju nacionalne odbrane svoje administracije i Strategiju nacionalne sigurnosti — kritične dokumente koji postavljaju globalne prioritete i potrebe za resursima — dok se dužnosnici bore istovremeno s rastućim utjecajem Kine i Rusije.
Bidenov tim okončao je dugotrajno i skupo sudjelovanje SAD-a u Afganistanu, ali to nije oslobodilo mnogo resursa za Indo-Pacifik. Washington ne smije izgubiti iz vida činjenicu da je Kina daleko veća sigurnosna prijetnja od Rusije, i trenutno i dugoročno.
Dokaz zato su i posljednji potezi Kine koja ubrzanim korakom prijeti SAD-u kao vodećoj pomorskoj sili u svijetu. Kina je jučer porinula svoj treći nosač aviona "Fuijan", što znači da Kina sada ima više nosača aviona od bilo koje druge zemlje osim SAD-a, koji ih ima 11.
Strategija Pekinga je jasna, snage SAD su razvučene širom svijeta, dok Kina za ostvarenje svog strateškog cilja osvajanja i vraćanja Tajvana u okvir svoje teritorije treba samo osigurati brojčanu nadmoć nad američkom mornaricom u indo-pacifičkoj regiji, čini se da su sve bliži da ispune taj cilj.
Kineska vojna stručnjakinja je objasnila razmišljanje Pekinga u slučaju invazije na Tajvan.
“Kada budemo imali tri udarne grupe nosača, to bi pomoglo da se prekine raspoređivanje američke vojske oko Kine i njeno odvraćanje vatrenom moći”, rekla je na svom vojnom blogu.
Lansiranje Fujiana je “snažan udar protiv američke indo-pacifičke strategije”, rekla je Shao. “Ako SAD ne promijene smjer, SAD će, a ne Kina, potonuti u močvaru u indo-pacifičkoj regiji.”
Peking je svjestan da je Kina trenutno na vrhuncu moći i da će uskoro, možda već do kraja desetljeća početi pad njene snage ponajviše urokovan velikim demografskim padom i relativno starim stanovništvom. Xi Jinping i čelnici Komunističke partije shvataju da se trenutno nalaze u savršenom vremenskom okviru da izvrše invaziju i vrate Tajvan pod svoje okrilje.
Naravno, na odluku Pekinga će u mnogome utjecati i razvoj situacije u Ukrajini. Ako Rusija odoli sankcijama Zapada i pobijedi u Ukrajini, sasvim je sigurno da će Xi ohrabren tim uspjehom izvršiti invaziju na Tajvan. Toga su svjesni i u Washingtonu, stoga od američkih lidera čujemo poruke da Putin mora biti poražen, uz milijarde dolara pomoći koje su već poslane Kijevu.
