Politika

Austrijska ambasadorica Ulrike Hartmann za Raport: Dodatne trupe EUFOR-a u BiH jasan su signal stanovništvu i političarima

“Izborni zakon, zajedno sa barem djelimičnom ustavnom reformom, je zasigurno jedan od ključnih problema u BiH. Ne želim da odustanem od nade da narednih dana dogovor ipak može uspjeti”, kazala je u ovo u intervjuu za Raport ambasadorica Austrije u BiH Ulrike Hartmann.

Ambasadorica Hartmann, između ostalog, govorila je o trenutnoj krizi kroz koju prolazi svijet zbog invazije Rusije na Ukrajinu, kao i o stavu Austrije po tom pitanju, dodatnim trupama EUFOR-a u BiH, sankcijama, Izbornom zakonu, pregovorima, ali i o investicijama.

Austrijska neutralnost znači vojnu neutralnost

Na samom početku bih se dotakla krize koja pogađa cijeli svijet. Kako komentirate invaziju Rusije na Ukrajinu? Kakav je stav Austrije?

Ako ne zatvorimo oči i vidimo slike razaranja, stotine hiljada ljudi koji bježe iz svoje zemlje, onda je svaki komentar suvišan. Sve to se odigrava u Ukrajini, koja nije prijetila nijednoj susjednoj zemlji, a ipak je napadnuta od strane Rusije. To nije samo flagrantno kršenje međunarodnog prava – patnju, kao i uvijek, podnosi civilno stanovništvo. U međuvremenu ovaj rat ima i negativne posljedice na Evropu i puno šire. I, naravno, i rusko civilno stanovništvo će osjetiti negativne posljedice. Austrijski stav je potpuno jasan: mi smo u našoj osudi ovog napada na Ukrajinu u potpunosti solidarni sa cijelom Evropskom unijom i, isto tako, solidarni sa ljudima koji u strahu bježe.

Austrija je i svojim glasom u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, zajedno sa velikom većinom u međunarodnoj zajednici država, dala jasan znak. Austrijska neutralnost, o kojoj me često pitaju, znači vojnu neutralnost: Austrija, međutim, nikada nije bila neutralna, kad se radi o odbrani međunarodnog prava i ljudskih prava. Tu smo uvijek zauzimali jasan stav.

Mislite li da BiH bi trebala da slijedi EU u sankcijama Rusiji?

Bosna i Hercegovina se, kao i Austrija, i sve zemlje ovog regiona, u okviru Organizacije ujedinjenih nacija izjasnila za osudu napada i očuvanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ovo nije samo globalno važan znak. Bosna i Hercegovina je, osim toga, kroz postojeći sporazum sa Evropskom unijom preuzela jasne obaveze, da se priključuje vanjskoj i sigurnosnoj politici Evropske unije. Naravno, svaka zemlja, i svaka zemlja članice Evropske unije, ima svoje nacionalne interese; oni, ipak, u jednoj solidarnoj zajednici utemeljenoj na zajedničkim vrijednostima ne mogu biti iznad zajedničkog interesa i iznad međunarodnog prava. To su 27 država članica Evropske unije, također, jasno izrazile.

U našem je interesu da pratimo razvoj događaja u BiH i regionu

EUFOR je poslao dodatne trupe u BiH. Znači li to nešto? Šta Vi mislite o tome?

EUFOR ima zadatak da u Bosni i Hercegovini održi i čuva sigurno okruženje. Kad god to situacija zahtijeva, na EUFOR-u je da procijeni, da li je potrebno zatražiti dodatne trupe. Ovaj korak je time mjera opreza, kojom se šalje jasan signal stanovništvu i političarima. Austrija je od početka preuzela suštinsku ulogu u okviru EUFOR-a. I sada je Austrija, zajedno sa Slovačkom, Rumunijom i Bugarskom, dio ove dodatne mjere osiguranja mira.

PROČITAJTE  Dodik bijesan zbog sastanka Podžića i Mašovića o Ukrajini: Muslimani pokušavaju iskoristiti tu krizu

Sve više se BiH spominje, u kontekstu invazije na Ukrajinu, kao potencijalni cilj. Milorad Dodik je prije nekoliko dana razgovarao sa Sergejom Lavrovom. Kako bi ovaj razgovor mogao utjecati na dešavanja u BiH?

Ja nisam upoznata sa sadržajem razgovora između navedenih političara. Ipak, mi javne izjave izabranih dužnosnika uzimamo za vrlo ozbiljno. Ja mogu samo da apeliram na sve političare da pred očima imaju realnost u vezi sa ukrajinskim konfliktom. Ja sam ubijeđena da niko ne zagovara konflikt u Bosni i Hercegovini, odnosno regionu. Prestrašne su bile posljedice i prestrašna su sjećanja na oružani sukob u Bosni i Hercegovini prije tri desetljeća. Sada više nego ikada trebamo odgovorne državnike i državnice.

Koliko detaljno EU prati politička dešavanja u BiH?

Dugi niz godina Evropska unija vrlo pomno prati politička dešavanja u Bosni i Hercegovini. Na koncu, Bosna i Hercegovina nije samo zemlja u integracijskom procesu, nego je i susjedna zemlja Evropske unije, zemlja u srcu Evrope. Stoga je u našem vlastitom interesu da tačno pratimo razvoj događaja u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu. Ali, posljednjih mjeseci i godina je od strane Evropske unije i porasla spremnost da se pojačano angažuje u Bosni i Hercegovini, ne samo kroz trupe EUFOR-a, nego i kroz obuhvatnu podršku u privrednim i mnogim drugim sektorima. I, ne treba zaboraviti intenzivna nastojanja Evropske unije, kao u vezi sa pitanjem izbornog prava i ustava, da posreduje između često krutih stavova domaćih političara.

Sankcije su vrlo snažno i posljednje sredstvo u nizu mjera

Austrijski mediji redovno izvještavaju o situaciji u BiH i etikiraju Čovića i Dodika kao ključne probleme. S druge strane, kažu da je Dodik ključna osoba koja je povezana sa Rusijom, a koči napredak BiH. Mislite li Vi da je to tako?

Austrija poštuje izabrane predstavnice i predstavnike u Bosni i Hercegovini i veoma ozbiljno uzima njihove izjave u javnosti. Ne radi se, dakle, o ličnim mišljenjima, nego o jasnim političkim stavovima. Neki stavovi pojedinih političara, bez sumnje, ne doprinose tome da se potakne pristupanje Evropskoj uniji kojemu se stanovništvo nada, odnosno da se postignu nužni unutarpolitički kompromisi. Svi smo mi, naravno, svjesni toga da u demokratiji između političara različitih stranaka često vlada usijana atmosfera; ali, uvijek postoji jedna tačka, gdje se mora prepoznati zajednički, državni interes. Pri tome je i vrijeme važan faktor, stanovništvo je na koncu neposredno pogođeno političkim odlukama i nema vremena da godinama čeka na kompromise. Spremnost na kompromis je ključna!

Ima li nade za izborni zakon u BiH? Je li to ključni problem u periodu kada Dodik i SNSD blokiraju institucije BiH ? Imaju li građani BiH razloga za strah?

Izborni zakon, zajedno sa barem djelimičnom ustavnom reformom, je zasigurno jedan od ključnih problema. Ja ne želim da odustanem od nade da sljedećih dana dogovor ipak može uspjeti. Na koncu, radi se ni manje ni više nego o jednakopravnosti državljanki i državljana, te o vjerodostojnosti demokratije. Neovisno od prava svih državljana ove zemlje da biraju i da budu izabrani za određene funkcije, u jednakoj mjeri je važno da ljudi imaju, odnosno ponovo dobiju povjerenje u izborni sistem; to trenutno često nije slučaj. Istovremeno, na stolu su već brojni dobri prijedlozi reforme kako bi se ojačalo upravo ovo povjerenje. Potrebno je samo donošenje odgovarajuće odluke u parlamentu.

PROČITAJTE  Planirate li putovati? Austrija sprema velike promjene vezano za covid potvrde

Nedavno su Sjedinjene Američke Države na listu sankcija stavile i Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH. Mnogo se raspravljalo o tome da li će doći i do sankcija od EU uprkos što se pojedine zemlje tome suprostavljaju. Mislite li da može doći do sankcija EU pojedinim političarima u BiH?

Kao što znate, među ministricama i ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije je već bilo diskusija o tome koje mjere treba da se poduzmu – i protiv pojedinaca, kada dođe do onemogućavanja funkcionisanja, odnosno kočenja funkcionisanja države Bosne i Hercegovine. Sankcije su bez sumnje vrlo snažno i stoga upravo posljednje sredstvo u cijelom nizu mjera. U prvom planu je pošten dijalog, na koji ipak sve strane moraju biti spremne.

Za investicije je potrebno odgovarajuće okruženje

Kakva je bila saradnja tokom pandemije između Austrije i Bosne i Hercegovine? Kako ocjenjujete bilateralne i ekonomske odnose Austrije i BiH?

Austrija je i za vrijeme pandemije pokazala da smo solidarni sa našim prijateljima i komšijama. Mi smo se, kako u okviru Evropske unije, tako i bilateralno, založili za brzu i pravednu raspodjelu vakcina. Ministar vanjskih poslova Schallenberg je već prošlog maja u Sarajevu lično uručio prvu tranšu tada vrlo željenih cjepiva. Generalno gledano, ja bilateralne i također privredne odnose mogu okarakterisati vrlo dobrim – i to već tradicionalo od nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Istovremeno, privredni odnosi svakako imaju potencijal da se još više razvijaju, i to ne samo zbog blizine naše dvije zemlje i značaja kratkih transportnih udaljenosti, što nam je pandemija jasno stavila do znanja. Za donošenje odluka o investicijama potrebno je, međutim, i odgovarajuće okruženje, u što spada i politička stabilnost, jednako kao i pravna sigurnost i funkcionalno unutrašnje tržište u Bosni i Hercegovini.

Kako ocjenjujete ulogu međunarodne zajednice u cijeloj političkoj krizi u BiH?

Neovisno od bilateralnih ambasada, koje zastupaju interese svojih zemalja i odgovorne su za obostrano dobre odnose, međunarodne organizacije nisu ovdje svrha same sebi, nego imaju – svaka od njih – jasan mandat, da podrže Bosnu i Hercegovinu, finansijski, ekspertizom ili i materijalno. Bitna je jedinstvena i zajednička poruka međunarodne zajednice, da svi mi hoćemo da podržimo Bosnu i Hercegovinu i njene ljude. Ovo vrijedi i za prilagođavanje bosanskohercegovačkog zakonodavstva onom Evropske unije, jednako kao i za konkretne oblasti kao što su obrazovanje, zdravstvo ili poljoprivreda, ili, također, poboljšanje infrastrukture ove zemlje.

Međunarodna zajednica time igra ulogu od suštinske važnosti; ali, najzad, to ne može biti jednosmjerna ulica: mi stoga trebamo i očekujemo i samoodgovornost, konkretnu potporu, kao i potrebnu političku volju na bosanskohercegovačkoj strani.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare