Politika

Bećirović u Londonu o genocidu u Srebrenici: Dodik nije izvukao povuku, vrijeđa žrtve

Član Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića obratio se na komemoraciji povodom 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u Lancaster Houseu u Londonu.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

Prije svega, želim u svoje ime i u ime ogromne većine građana Bosne i Hercegovine iskazati zahvalnost Vladi i Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (Ujedinjeno Kraljevstvo) na principijelnoj borbi za očuvanje istine o počinjenom genocidu nad Bošnjacima.

Iskrenu zahvalnost upućujem predsjedavajućem fondacije 'Remembering Srebrenica' Waqaru Azmiju i cijenjenim prijateljima iz ove fondacije.

Poštovanje želim iskazati i prema premijerki Margaret Thatcher i lordu Paddy Ashdownu koji više nisu s nama, a koji su još tokom agresije na međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu tražili pravedno djelovanje međunarodno zajednice.

Lord Paddy Ashdown, kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, trajno će ostati upisan u historiji Bosne i Hercegovine i Evrope kao čovjek koji se istrajno i snažno borio za prevazilaženje posljedica agresije i genocida. Ovaj diplomata i humanista ostat će upisan velikim slovima u historiji naše dvije države.

Zahvalnost iskazujem i Vladi Ujedinjenog Kraljevstva na doprinosu u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.

Građani Bosne i Hercegovine visoko cijene angažman Ujedinjenog Kraljevstva koje je 2015. predložilo Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) Rezoluciju o Srebrenici S/2015/508.

Iako je usvajanje teksta rezolucije zaustavljeno korištenjem prava veta od strane Ruske Federacije, mi smo rezoluciju doživjeli kao važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu.

Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za svijet, koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida i podrška žrtvama.

Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine

U našoj državi nije bio građanski rat kako su to neki željeli prikazati. Riječ je o međunarodnom oružanom sukobu. Na međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu izvršena je brutalna agresija. Protiv naše zemlje vođeni su udruženi zločinački poduhvati tokom kojih je počinjen genocid nad Bošnjacima.

To su činjenice koje se ne mogu izbrisati. To su trajne osude zločinačkim velikodržavnim projektima razbijanja Bosne i Hercegovine.

Presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala ne postoje da bi bile arhivirane. One se moraju detaljno analizirati i implementirati.

Brojnim pravosnažnim presudama međunarodnih i nacionalnih sudova dokazano je da su jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata počinile jedinice vojske i policije tzv. Republike Srpske.

Tokom jula 1995, u bezočnoj operaciji ubijanja, s jasnom namjerom, organizovano i prema tačno utvrđenom planu i obrascu, na stravičan način, likvidirano je preko 8.000 Bošnjaka. Među ubijenim bilo je i preko 800 djece.

U i oko Srebrenice, na hiljade zarobljenih Bošnjaka je brutalno likvidirano i zatrpano u masovne grobnice. Na stotine njih je živo zakopano. Djeca su odvajana od majki i ubijana pred njihovim očima. Masovne i pojedinačne likvidacije, prisilno premještanje stanovnika, izvršeni zločini silovanja, nasilno razdvajanje porodica, svjesno i ciljano uništenje imovine i civilnih objekata, te nametnuti teški egzistencijalni uslovi života, svjesno su počinjeni u namjeri da se fizički ili biološki unište Bošnjaci kao etnička grupa.

O svemu počinjenom u i oko Srebrenice, u julu 1995, postoje brojni dokazi, među kojima i masovne grobnice - primarne, sekundarne i tercijarne.

Političke i vojne vlasti tzv. Republike Srpske su planirale zločin genocida, izvršenje, osiguranje logističke podrške, a zatim i u prikrivanju zločina kroz prekopavanje i prikrivanje masovnih grobnica, što je, naglašavam, potvrđeno odlukama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.

Za zločin genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice Haški tribunal je osudio na doživotnu kaznu zatvora, prvog predsjednika samoproglašene Republike Srpske Radovana Karadžića, kao i druge najviše političke i vojne zvaničnike ove paratvorevine. Oni su pravosnažno osuđeni, ali njihova politika nije mrtva.
Nažalost, aktuelni predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nije izvukao pouku iz presuda međunarodnih sudova. Naprotiv, slično kao i zločinac Radovan Karadžić, Dodik negira počinjeni genocid, vrijeđa žrtve i njihove porodice i povlači poteze koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji.

Za istraživanje genocida počinjenog nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, od posebnog je značaja presuda Međunarodnog suda pravde, u smislu odgovornosti Srbije za nesprječavanje genocida. Srbija je, prema sadržaju presude, jedina država u Evropi koja je prekršila Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici nije rezultat spontanosti. Osim izvršilaca genocida moramo do kraja osvijetliti ulogu intelektualaca, medija i drugih struktura koje su osmislile, organizirale i podržale izvršenje genocida.

Ujedinjene nacije i demokratske zemlje svijeta su priznale počinjene greške prema Bosni i Hercegovini.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Annan je priznao krivicu međunarodne zajednice, rekavši da „Srebrenica predstavlja najveću sramotu u historiji Ujedinjenih nacija“.

Počinjene greške se više ne mogu ispraviti, ali se mogu zaustaviti nove. Zato, treba hitno i odlučno zaustaviti proruskog predsjednika entiteta Republika Srpska prije nego što destabilizira Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan.

Vrijeme je da se i Evropska unija priključi sankcijama koje su protiv negatora genocida i rušitelja Dejtonskog mirovnog sporazuma uvele Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
Svijet i Evropa moraju izvući pouke iz Srebrenice.

Od julskih dana 1995. riječ Srebrenica odzvanja našom planetom kao simbol jedinog genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Svako zlo koje ne zaustavimo na početku postaje puno veće i opasnije u nastavku. Zajedno zaustavimo novo zlo koje ponovo prijeti miru u Bosni i Hercegovini.
Brutalna ruska agresija na Ukrajinu treba biti opomena šta se događa kada je na sceni popuštanje i ignoriranje opasnih politika.

Demokratski i slobodni dio čovječanstva mora jasno razlikovati demokrate od autokrata, žrtve od zločinaca. Direktno ili indirektno izjednačavanje žrtava i zločinaca vodi ka potpunom sunovratu morala i naše civilizacije.

U Evropi, Bosni i Hercegovini i svijetu moramo izgraditi kulturu sjećanja na genocid.

Genocid nad Bošnjacima u srcu Evrope ne smije biti zaboravljen, marginaliziran i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva.

Kultura sjećanja nije kultura osvete. To je kultura educiranja o politikama i ideologijama koje donose zlo i nasilje. Svrha kulture sjećanja nije stvaranje razdora i mržnje, već preveniranje zla i zločina.

Kulturom sjećanja borimo se za demokratiju i ljudska prava. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo onih koji nisu među nama živima. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija.

Hvala Ujedinjenom Kraljevstvu zato što čuva istinu o Srebrenici i daje nadu u pravedniju budućnost.