Radio-televizija Bosne i Hercegovine danas obilježava 80 godina postojanja.
Program tadašnjeg Radija Sarajevo prvi put je emitiran 10. aprila 1945. godine, a od tada je prošla dug razvojni put i brojne izazove, kako bi i danas, u izazovnim vremenima za cijelo društvo, ali i ovaj javni medijski servis, bezuslovno ispunjavala svoju misiju i bila u službi svih građana naše zemlje.

Ovaj veliki jubilej prigodno je obilježen svečanom akademijom u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Organizacioni odbora za obilježavanje 80. godišnjice BHRT-a program je posvetio bogatoj historiji ove kuće, i njenim mnogobrojnim uposlenicima koji su stvarali kultne programe i oblikovali ovu instituciju u sinonim za kvalitetno novinarstvo i produkciju.
Svečena akademije je bila svojesvrsna retrospektiva najvećih dometa medija koji je oblikovao generacije i prigodnim kulturno-umjetničkim programom uz nastupe muzičara Sarajevske filharmonije, orkestra Muzičke produkcije BHRT-a, hora Opere NPS-a, glumaca Drame NPS-a i bh. muzičkih zvijezda.

U prvim godinama svog postojanja, pa i u vrijeme tehnološkog napretka koji je u domove stanovnika BiH doveo televizijsku sliku, Radiotelevizija Sarajevo je djelovala pod budnim okom ondašnje države i partije, bivajući prije svega ideološko glasilo, da bi se potom počela transformirati iz saopštavajućeg u razgovarajući mediji kako je to svojevremeno zapisao legendarni novinar, urednik i publicist Zija Dizdarević.

Transformacija koja je bh. javni medijski servis učinila glasom naroda, pouzdanim saputnikom građanima u svakodnevnom životu, prostorom za razmjenu ideja, promociju kulture, obrazovanja i očuvanja identiteta naroda Bosne i Hercegovine, učinila je da RTV Sarajevo, danas BHRT, kroz vrijeme postane simbolom zajedništva, profesionalizma i kulturnog naslijeđa zemlje.
Ili, riječima novinara, radijskog urednika i diplomate Ivice Mišića "ukućanin, razonoda, razbibriga i orijentir".
Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka BHRT je doživio svoj vrhunac; tada pod krovom ove medijske kuće stasavaju generacije profesionalaca koji su stvarali sadržaje cijenjene ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji već i šire.
Svi su oni utjecali na razvoj bh. medijskog servisa do vremena kada je proizvodio programe na nekoliko radio i TV kanala, a iza sebe već imao i velike projekte poput prenosa događaja sa sarajevske Olimpijade ili raznovrsnih kultnih emisija i programa iz kulture, muzike, umjetnosti, sporta, obrazovanja, zabave...

U najtežim trenucima historije, tokom rata devedesetih godina, BHRT je pokazao nevjerovatnu otpornost.
Uprkos opsadi Sarajeva i nemogućim uslovima rada, program je emitovan bez prekida, čime je BHRT postao simbol otpora i svjetionik nade za građane Bosne i Hercegovine.
I danas se BHRT suočava s velikim izazovima - od političkih pritisaka do finansijskih problema - koji predstavljaju prijetnju po njegov opstanak, po mnogima i veću nego u ratno vrijeme.

Potvrđuju se tako riječi slovenačkog kolege novinara i komunikologa Lenarta Šetinca koje je zapisao u monografiji "Radio Sarajevo" prije desetak godina "Borba za profesionalnu, autonomnu i neovisnu javnu RTV nikad neće biti završena".