Prilično je nezapaženo prošao najnoviji izvještaj o stanju demokratije u svijetu, koji tradicionalno objavljuje Economist Intelligence Unit. Indeks demokratije od 2006. godine daje opservaciju stanja demokratije u svijetu, u 165 neovisnih država. Obuhvaćena je gotovo cjelokupna populacija svijeta i velika većina svjetskih država. Indeks demokratije temelji se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlasti, politička participacija, političke kulture i građanske slobode. Na temelju rezultata na nizu pokazatelja unutar ovih kategorija svaka se zemlja zatim klasificira kao jedna od četiri vrste režima: "puna demokratija", "manjkava demokratija", "hibridni režim" ili "autoritarni režim".
Hibridni režim
Kada je u pitanju 2022. godina, prema Economistovu Intelligence Unitu, gotovo polovina svjetske populacije živi u demokratiji neke vrste (45,3%). Međutim, samo 8% stanovništva živi u "punoj demokratiji", u poređenju s njih 8,9% u 2015., prije nego što je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa 2016. godine degradiran iz "pune demokratije" u status "manjkave demokratije". Još je gori podatak da više od jedne trećine svjetskog stanovništva još uvijek živi pod autoritarnom vladavinom (36,9%), a velik udio njih je u Kini i Rusiji.
Bosna i Hercegovina je na 97. i spada pod hibridne režime. Hibridni režim je ustvari mješoviti tip režima, često nastao kao ishod nedovršene tranzicije iz autoritarnog sistema u demokratiju, te kao takav kombinuje karakteristike demokratije i autoritarizma. U takvim sistemima, proceduralno se ispunjavaju mnogi od formalnih kriterija demokratije, bar na papiru. Postoje zakoni, institucije, procedure, prava i slobode. U praksi, stvari su malo drugačije.
Pune demokratije su države koje poštuju građanske slobode čak i na nivou političke kulture, a problemi demokratske vladavine su ograničeni. Mediji su neovisni i raznoliki. Pravosuđe je neovisno, a sudske odluke se provode. Poredak je manje-više standardan: prva je Norveška, iza koje slijede Novi Zeland, Island, Švedska, Finska, Danska, Švicarska, Irska, Nizozemska i Tajvan.
Rusija i Ukrajina
Manjkave demokracije imaju slobodne izbore i temeljne građanske slobode, ali nedovoljno razvijenu političku kulturu i demokratsko upravljanje. Tu je na 59. mjestu smještena Hrvatska. Na 46. mjestu Poljska kojom vlada katoličko-fundamentalistički PiS, a na 56. Mađarska čiji je lider Viktor Orbán otvoreni protivnik liberalne demokratije i saveznik Vladimira Putina. Ili Izrael, koji decenijama drži pod okupacijom palestinska područja, a nalazi se na 30. mjestu, ispred Slovenije. Manjkave demokratije su i Crna Gora (61.), Albanija (64.) i Srbija (68.) te Sjeverna Makedonija (72.).
Izvještaj pokazuje da Rusija bilježi najstrmiji pad od svih zemalja u svijetu, zbog čega je potonula na globalnoj ljestvici na 146. poziciju od 167 država (a opet je bolja od Kine koja je 156.). Ovaj strmoglavi pad najvećim je dijelom posljedica agresije Rusije protiv Ukrajine. Rat je ujedno ubrzao i produbio dugogodišnje autoritarne trendove i doveo do daljnje koncentracije moći u rukama predsjednika Vladimira Putina. Stanje u Rusiji je takvo da ne postoje demokratski mehanizmi koji bi osigurali odlazak Putina s vlasti čak i ako bi izgubio na izborima.
Na drugoj strani, Economist Intelligence Unit ističe kako je, usprkos problemima s kojima se suočila Ukrajina u 2022., također bilo mnogo pozitivnih pomaka. U prvom redu, rat je pojačao tamošnje osjećaje nacionalne solidarnosti. Otpor Ukrajine ruskoj invaziji je demonstracija kako su se obični ljudi spremni boriti u obrani načela nacionalnog suvereniteta i samoodređenja. To sugerira da Ukrajina, pod uvjetom da je Rusija ne uspije pobijediti, može biti u najboljoj poziciji za izgradnju demokratske države u proteklih 30 godina, sugerira Economist Intelligence Unit.
