zloupotreba položaja

Bivši premijer RS Džombić za dva dana saznat će hoće li biti osuđen. Tužilaštvo tvrdi da je vršio pritisak za sporni kredit

Iznoseći završnu riječ na suđenju bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću, Republičko javno tužilaštvo je zatražilo osuđujuću presudu tvrdeći da su dokazali njegov veliki uticaj na dodjelu spornog kredita Energoliniji.

Odbrana je negirala navode optužnice, insistirajući da nije bitan bio glas optuženog, jer je po funkciji, kako tvrde, on potpisao jednoglasnu odluku Kreditnog odbora.

Završne riječi

Republički javni tužilac Radenko Janković je tokom iznošenja završne riječi govorio o bivšim vlasnicima i upravama preduzeća iz Litvanije, a koji su u periodu od privatizacije do 2013. godine, prema njegovim tvrdnjama, izvršili brojne zloupotrebe u vezi sa izvlačenjem novca kroz ove firme, javlja Detektor.ba.

"Prema slobodnoj procjeni, Litvanci su iz preduzeća koja su bila u sastavu nekadašnje kompanije Birač izvukli oko milijardu maraka", kazao je Janković.

"Preduzeće Alumina naruči od firme sa Djevičanskih ostrva 50.000 tona boksita vrijednog oko dva miliona maraka. Taj boksit nikad nije isporučen, a Alumina platila i nikada ne traži povrat novca.

Slično je i s nabavkama zeolita, vrijednosti oko 11 miliona maraka", dodao je tužilac.

Prema njegovim riječima, pomenuta preduzeća su bila u vlasništvu preduzeća Industrija Adria, koje je imalo dva zaposlena.

To preduzeće je bilo u vlasništvu firmi sa Sejšelskih ostrva, te se stvarni vlasnici nikako nisu mogli utvrditi.

Kako je rekao, sve ovo je bilo navedeno i u kreditnoj analizi koju je Investiciono-razvojna banka (IRB) radila prilikom dodjele kredita od 19,4 miliona maraka 2012. godine preduzeću Energolinija iz Zvornika.

Sporni kredit

Aleksandar Džombić je optužen da je, kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora skupštine akcionara IRB-a, počinio krivično djelo “zloupotreba položaja”, vršeći utjecaj na druge članove da se Energoliniji dodijeli sporni kredit.

U završnoj riječi, tužilac Janković je kazao da je zaključak Vlade RS o potrebi kredita za Energoliniju jedini takve vrste, odnosno da Vlada nije donosila takve zaključke za druga preduzeća.

Ponovio je i da tokom ovog suđenja nije bio nijedan dokaz da je Veliki kreditni odbor, na čijem je čelu bio Džombić, i ranije mijenjao odluke, odnosno uvećao prvobitni prijedlog takozvanog Malog kreditnog odbora, a koji je bio da se Energoliniji dodijeli kredit od 6,5 miliona maraka.

"Iako su pojedini svjedoci, na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, rekli da je bilo nekoliko, Odbrana nije iznijela nijedan dokaz da se na taj način odstupilo od prijedloga Malog kreditnog odbora.

Oni nisu imali ovlaštenje za takve stvari", kazao je tužilac, kao i da je iz dokaza vidljivo da Energolinija nije bilo kreditno sposobna.

Javna sredstva

"I optuženi je takođe imao sve ove dokumente i opet odlučio da poveća za tri puta iznos sredstava u odnosu na ono što je Kreditni odbor predložio", rekao je Janković.

On je podsjetio i na svjedočenja bivših i sadašnjih visokih funkcionera Republike Srpske u ovom slučaju, te da je i sam bivši direktor IRB-a Milenko Pavlović kazao da je nakon sastanka sa Džombićem, na kojem se govorilo o kreditu Energolinije, podnio ostavku.

Tužilac je pitao da li bi se iko ovako ponašao da daje svoja, a ne javna sredstva.

"Čija je ideja bila da se donese odluka da se poveća iznos sredstava? Tadašnji član Kreditnog odbora Zoran Tegeltija rekao je tokom svjedočenja da misli da je bila premijerova, misleći na optuženog.

To su potvrdili i ostali članovi Kredinog odbora", dodao je Janković, uz napomenu da je u slučaju ovog kredita iskazana ažurnost koja nam nije svojstvena.

Od Suda je zatražio da se Džombić proglasi krivim za zloupotrebu službenog položaja ili za nesavjestan rad u službi.

Branilac optuženog Zoran Bubić kazao je da Tužilaštvo ni u jednom trenutku nije dokazalo da je Džombić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, te da je kredit dodijeljen u političkoj atmosferi da se pomogne Energoliniji i ostalim preduzećima iz te grupacije.

Ko je vršio pritisak?

"Pogrešna je teza optužnice da je kredit odobren kreditno nesposobnom licu. Također, optuženi je bio dužan da potpiše odluku Kreditnog odbora i kao predsjednik, bez obzira kako bi on glasao, a ta odluka je donesena jednoglasno", rekao je Bubić.

Prema njegovim riječima, za krivična djela koja se stavljaju njegovom branjeniku na teret podrazumijevaju direktan umišljaj da je namjerno i svjesno omogućio drugom ili sebi imovinsku korist, a čega nema u ovom slučaju.

On je dodao da Džombić nije mogao da bude kriv za namjensko trošnje kredita, kao ni za to što IRB još uvijek nije naplatila potraživanja.

"On ne može biti odgovoran za to, zato što je već 2013. napustio poziciju i predsjednika Vlade, a samim tim i predsjednika Kreditnog odbora.

Ja u svojoj praksi nisam naišao na takav slučaj da oštećeni ne želi da pokrene mehanizme naplate", dodao je Bubić.

Kako je kazao, optužnica protiv Džombića je napisana i pod pritiskom na Tužilaštvo, ali nije precizirao ko je vršio taj pritisak.