"Ma kakvi asteroidi, zaboravljena prijetnja ljudima nisu ništa drugo doli vulkani. Ipak, svijet je "nedovoljno pripremljen" za to, mišljenje je to dr. Michaela Cassidyja sa Univerziteta u Birminghamu i dr. Lare Mani sa Univerziteta u Cambridgeu. Oni kažu da je rizik od ogromne erupcije sličan padu asteroida širokog jedan kilometar, piše The Sun.
No, razlika je u tome što je vjerovatnost da će se dogoditi vulkanska katastrofa stotinama puta veća od pada asteroida. Ako to nije dovoljno alarmantno, nauččnici predviđaju da postoji šansa da se erupcija dogodi u ovom stoljeću, s magnitudom od sedam stupnjeva te upozoravaju da bi to moglo izazvati globalno razaranje.
Ako se pitate koliko je opasna magnituda od sedam stepeni, ona je 10 ili 100 puta veća od užasne erupcije koja se dogodila u otočnoj državi Tonga u decembru.
Tonga bi trebala biti 'poziv na buđenje'
Hunga Tonga–Hunga Haʻapai, kako se zove podvodni vulkan, rezultirao je smrću šestero ljudi, a nisu sve žrtve bile na samom otoku. Dvoje ljudi u Peruu su se utopili od smrtonosnog mega vala na plaži. U Japanu i SAD-u stotinama tisuća ljudi je rečeno da se drže podalje od obala zbog straha od cunamija.
U međuvremenu, pacifički otoci ostali su okruženi pepelom i nisu imali struje. Bio je potreban cijeli mjesec da se popravi ključni podmorski kabel koji je Tongi potreban za telefoniranje i pristup internetu.
Posljednja erupcija magnitude 7 ubila je 100 hiljada ljudi
Trebate samo pogledati u historijske knjige kako biste vidjeli koliko magnituda sedam može biti loša.
"Takve gigantske erupcije uzrokovale su nagle klimatske promjene i kolaps civilizacija u dalekoj prošlosti", rekao je dr. Mani.
Posljednji se dogodio 1815. godine u Indoneziji i procjenjuje se da je stradalo oko 100 hiljada ljudi. Smrtonosni događaj uzrokovao je pad globalne temperature u prosjeku za stepen, pa je postao poznat kao "godina bez ljeta". Usjevi nisu dobro rasli, što znači da je uslijedila glad, kao i nasilne pobune i epidemije.
"Sada živimo u svijetu s osam puta većim brojem stanovnika i preko četrdeset puta višim nivoom trgovine", upozorio je dr. Cassidy.
"Naše složene globalne mreže mogle bi nas učiniti još ranjivijima na udare velike erupcije."
Finansijski troškovi danas bi mogli iznositi trilione.
Bezobzirni smo
"Stotine miliona dolara upumpano je u prijetnje asteroidima svake godine, ali postoji ozbiljan nedostatak globalnog finansiranja i koordinacije za spremnost na vulkan", nastavio je dr. Mani.
"Ovo se hitno mora promijeniti. Potpuno podcjenjujemo rizik koji vulkani predstavljaju za naše društvo."
Dr. Cassidy je dodao: "Vulkani mogu biti uspavani dugo vremena, ali su još uvijek sposobni za iznenadno i iznimno uništenje."
