Slučajevi neobičnog hepatitisa kod djece širom Evrope izazvali su paniku, netom što je započelo ukidanje svih mjera povezanih sa koronavirusom. Prvo se govorilo o misterioznoj bolesti, pa tajanstvenim oblikom upale jetre, ali veliki broj stručnjaka slaže se da je riječ o epidemiji hepatitisa A ili zarazne žutice, koja je zahvata pretežno djecu školskog uzrasta.
Prenosi se putem prljave vode
Prvi slučajevi zabilježeni su prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji, gdje je oboljelo 114 djece. Zatim se bolest počela širiti po drugim zemljama. Zarazna žutica se pojavila i u našem susjedstvu, tačnije u Hrvatskoj. Naime, velikom broju srednjoškolaca u Zagrebu dijagnosticirana je ova bolest.
Stručnjaci su za naš portal pojasnili kako možemo prepoznati hepatitis A, na koji način zaštititi djecu, te kako ih adekvatno liječiti.
Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" iz Sarajevoa kazao je da se hepatitis A često naziva i bolešću prljavih ruku jer se najčešće prenosi neopranim rukama ili prljavom vodom, ali bliskim kontaktima sa zaraženom osobom.
"Hepatitis je bio zastupljen i prije rata, ali poslije rata kao neka uobičajena endemska bolest u našoj zemlji. Zadnja veća epidemija koja je zahvatila više od hiljadu ljudi bila je u Tešnju, mislim 1997. godine. Učestvovao sam tada u kompletnoj sanaciji te epidemije. Bolest je uglavnom je vezano za neko vodosnabdijevanje, barem kod nas", kazao je Drljević.
Dodaje kako se može dokazati da na Balkanu više od 90 posto ljudi bilo u kontaktu sa osobama koje su bolovale od hepatitisa A te da oni imaju antitijela.
"Epidemija u Hrvatskoj sada vlada najčešće među djecom. Važna je higijena ruku i izvori vodosnabdijevanja. Bitno je napomenuti da, i ako dođe epidemije hepatitisa A, ona se može sanirati. Ovaj hepatitis, za razliku od drugih hepatitisa, ne ostavlja hronične bolesti jetre i ne može dovesti do smrtnog ishoda", kazao je Drljević za Raport.
Kako se liječi hepatitis A?
Kada je riječ o simptomima, stručnjaci napominju da su to pretežno povišena temperatura, mučnina, povraćanje, žutilo kože, gubitak apetita, bolovi u stomaku, svijetla stolica, a taman urin. Kako kaže dr. Drljević, liječenje je simptomatsko, a bolesnici se spontano oporavljaju.
"Bolest je često asimptomatska ili blaga, osobito u djece mlađe od pet godina. Pravog lijeka i nema. U terapiji je najvažnije mirovanje, da se daju veće količine infuzija. I daju se lijekovi koji štite jetru. Najteži oblici zahtijevaju neke posebne lijekove, međutim, vrlo je važno da se bolesnici izoluju, kako oni ne bi predstavljali izvoz zaraze", pojašnjava dr. Drljević.
Hepatitis A se češće se javlja u sredinama s lošim higijenskim navikama. Inkubacija traje 15-50 dana, prosječno oko mjesec. Oboljela osoba je zarazna 14 dana prije pojave i sedam dana nakon pojave simptoma.
Infektolog dr. Bakir Nakaš za Raport kaže da se hepatitis A može prevenirati vakcinom te da je upravo redovna vakcinacija jedan od načina da izbjegnemo ovo oboljenje.
"Svaka pojava zaraznih bolesti kod ljudi izaziva zabrinutost. Hepatitis A je bolest koja permanentno postoji u jednom periodu dječijeg, adolescentnog uzrasta. Sigurno je sadašnja situacija pojave i širenja hepatitisa A vezana za prethodne izolacije i odsustvo komunikacije tokom lockdowna. Virus se ne može izbjeći ukoliko se konzumira voda koja je kontaminirana, što je najčešći način širenja", ističe dr. Nakaš.
