Vijesti

Bošnjaci Janje uznemireni: Osuđeni smo jedni na druge. Želimo da živimo u miru

Nakon incidenata 6. i 7. januara ove godine ispred Atik i Džedid džamije u Janji, Bošnjaci u ovom povratničkom mjestu su i dalje zabrinuti za svoju bezbjednost i budućnost ukoliko Okružno tužilaštvo Bijeljina i Osnovni sud Bijeljina adekvano ne sankcionišu vinovnike počinjenih nedjela.

Očevidac događaja bio je Samir Baćevac, delegat u Vijeću naroda bh. entiteta Republika Srpska, koji je 6. januara ujutro ispred pekare vidio dvojicu mladića kako pucaju u zrak. Odgovorno tvrdi da nije u pitanju gasni pištolj kako je konstatovano u službenoj policijskoj zabilješci i zbog toga sumnja da će vinovnici incidenta biti adekvatno kažnjeni.

"Dosadašnja iskustva nisu baš takva da nam ulijevaju posebnu nadu, pogotovo kada su ovakve stvari u pitanju, jer imali smo prije par godina također pucnjavu ispred džamije, a počinitelji nikad nisu pronađeni, a iako se pronađu, kao što je bilo u slučaju skrnavljenja spomenika šehidima, budu kažnjeni mandatnom kaznom. Takve kazne ne doprinose sprečavanju ovakvih huliganskih ispada", kaže Samir Baćevac u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Bošnjacima Janje, kaže Azem Aletović, odbornik u Skupštini Grada Bijeljine, pomalo smeta termin povratnik, jer su Bošnjaci u Janji autohtoni narod koji živi tu stoljećima i koji je samo u periodu od 1994. do 1999. godine bio daleko od svojih imanja.

"Mi smo i dalje stava da ovdje trebamo da živimo zajedno. Osuđeni smo jedni na druge. Mi smo se vratili na svoja ognjišta i tu smo gdje pripadamo, gdje je naša imovina. Želimo da živimo u miru sa svim dobronamjernim ljudima, ali koji to također žele", kaže Aletović, koji procijenjuje da tokom cijele godine u Janji ima između četiri i pet hiljada stanovnika.

Retorika koja se upotrebljava u javnom prostoru rasplamsala je strasti iz devedesetih godina prošlog stoljeća, a indikativno je što se incidenti u Janji uvijek događaju ispred vjerskih objekata i na vjerske praznike.

"Ostalih 360 dana u godini je relativno normalno i mirno i ljudi sarađuju koliko mogu, gdje mogu, gdje trebaju. Nekih pretjeranih druženja nema, ali čisto zbog posla i zbog egzistencije ljudi sarađuju i možda je to i rješenje svih ovih problema, odnosno da se mora više raditi na ekonomskim pitanjima i ekonomiji kako bi se ove stvari preduprijedile", kaže Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina.

- Stvari dovesti u red -

Straha kod običnih ljudi itekako ima. Neki su čak pomišljali na ponovni odlazak iz Janje, jer ne žele da njihova djeca proživljavaju ono što su oni od 1992. do 1994. godine kada su stanovnici Janje premlaćivani, pljačkani, držani u logorima, proganjani i ubijani.

"Ovdje u Janji, mi smo uvijek dobro živjeli s našim komšijama, ali želimo da se ovo dovede u red, da se adekvatno kazne i sankcionišu svi ovi počinioci ovakvih djela. Do sada to nije bio slučaj na žalost, sve je to prolazilo s manjim i simboličnim kaznama, jer se ovakvi slučajevi relativiziraju", dijagnosticira problem Aletović.

Naši sagovornici ističu kako je bilo komšija koji su se ogradili od nacionalističkih orgijanja, ali i da su oni vjerovatno u manjini.

- Veliki broj podržava incidente -

"Ohrabreni ovakvom retorikom iz Banje Luke, ti, takozvani, pojedinci nisu sami, jer vidimo na društvenim mrežama komentare nakon svih ovih dešavanja. Imamo naravno i pozitivnih komentara gdje ljudi daju podršku i ograđuju se od ovakvih stvari, ali je zaista veliki broj onih koji podržavaju i koji bi zasigurno slično ponovili ako bi bili u situaciji", smatra Baćevac.

Na potezu je, ističu oni, Okružno tužilaštvo i Osnovni sud Bijeljina. Ukoliko se ponovo bude sakrivala istina, ukoliko počinioci budu nekažnjeni, Bošnjaci u Janji se pribojavaju većih problema u budućnosti.

"Imam običaj reći da je možda, tako da kažem, u svemu ovome lošem nešto i dobro dok se još puca u zrak. Šta ako neko u nekog okrene cijev i ako padne mrtva glava. Tada će biti kasno i to se više neće moći kontrolisati i tu prestaje da vlada razum", zaključuje Gradaščević.