Ako ste zabrinuti zbog demokratskog deficita u Evropskoj uniji ili čak Britaniji, skrenite svoje misli na trenutak na jednu evropsku zemlju sa zaista vrlo osebujnim oblikom demokratije.
U ovoj zemlji, podijeljenoj na dva dijela koji se teško udostoje međusobno razgovarati, vaše pravo glasa, pravo na povratak, a u nekim slučajevima i kandidiranje, ovisi o vašoj etničkoj pripadnosti.
Etnička osnova
Predsjedništvo je podijeljeno između troje ljudi, koji se opet biraju zakonom na etničkoj osnovi, piše britanski magazin Spectator o Bosni i Hercegovini.
U nastavku se navodi:
"Cijelom poslom predsjedava visoki predstavnik, neka vrsta međunarodnog prokonzula (prethodno je bio i Paddy Ashdown, sadašnji je bivši njemački ministar poljoprivrede).
Oni posjeduju gotovo punu ovlast mijenjati zakon ili ustav jednim potezom pera. Prošle je godine aktuelni predstavnik smireno promijenio izborna pravila netom nakon što su glasali na općim izborima.
Dobro došli u političku ludnicu Bosne i Hercegovine, državu u kojoj sve ovisi o tome hoćete li se identificirati kao Bosanac, Hrvat, Srbin ili "ništa od navedenog".
Ovo je mjesto gdje je gotovo cijeli politički sistem postavljen tako da svakoj od ovih grupa daje pravo veta na bilo koju smislenu mjeru koju drugi žele donijeti.
Evropski sud za ljudska prava je prije nekoliko dana u odluci koju bismo bar jednom trebali dočekati raširenih ruku razumno poručio da to neće učiniti.
Tužbu je pokrenuo hrvatski intelektualac Slaven Kovačević, koji živi u Sarajevu, a koji se nije želio identificirati ni s jednom etničkom grupom. Iznio je nekoliko razumljivih stvari.
Šesti put se izjasnili
Prvo, rekao je, nije imao smisleno pravo glasati za svog kandidata za predsjednika, jer su se po ustavu mogli kandidirati samo oni koji su se proglasili kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci.
Nadalje, tvrdio je da bi, ako bi njegov izbor bio Srbin, bio diskvalificiran da ga izabere jer "Sarajevo nije u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine" (jedan od dva dijela zemlje, poznat kao Republika Srpska, a ne, naravno, Srbija).
Ali, šta sada?
Ovo je zapravo šesti put od 2009. godine da se Strasbourg izjasnio protiv aspekata etnički zasnovanog izbornog sistema u Bosni.
Svih pet ranijih odluka ostalo je neprovedeno: razrađeni sistem blokada i veta koji u velikoj mjeri čine Ustav Bosne i Hercegovine osigurao je zastoj.
Možemo se kladiti na to da će i ovaj dijeliti istu sudbinu", navbodi između ostalog, Spectator.
