Svijet

Cavusoglu: Turska neće dopustiti da se Balkan vrati u devedesete

Komentirajući aktuelni rast tenzija na Balkanu, ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu je poručio da Turska neće dozvoliti da se ova regija vrati u devedesete godine prošlog stoljeća, javlja Anadolu Agency (AA).

“Nažalost, tenzije su u porastu, a prvenstveno u Bosni i Hercegovini. Turska je među vodećim zemljama koje mogu pregovarati sa svim stranama u BiH, Srbiji i na Kosovu. Nastavit ćemo razgovore sa svima i našu konstruktivnu ulogu u smirivanju tenzija“, poručio je Cavusoglu u Ankari.

Cavusoglu je u obraćanju novinarima analizirao vanjskopolitičku scenu u 2021. godini i komentirao je proces uspostave direktnih kontakata između Turske i Armenije i to posredstvom nedavno imenovanih specijalnih izaslanika dvije zemlje.

- Prvi susret specijalnih izaslanika Turske i Armenije u Moskvi -

“Obje strane rade na tome i potom će izaslanici ostvariti telefonski kontakt i dogovoriti termin i mjesto održavanja prvog sastanka. Prema onom što vidimo, shodno želji armenske strane, prvi sastanak će biti održan u Moskvi. Za naredne sastanke mi zagovaramo da budu direktni, jer smo zato i imenovali naše izaslanike“, kazao je Cavusoglu.

Najavivši da će uskoro početi charter letovi u oba pravca između Turske i Armenije, Cavusoglu je kazao da je neophodno napraviti mapu puta za direktne pregovore i normalizaciju bilateralnih odnosa između te dvije zemlje.

“U procesu normalizacije odnosa sa Armenijom, Turska je u konsultacijama sa Azerbejdžanom. Nadamo se da će Armenija nastaviti ovim putem. Poruke koje šalju su pozitivne, ali želimo vidjeti i konkretna djela. Možemo iskorake praviti i trilateralnog karaktera“, poručio je Cavusoglu.

Šef turske diplomacije Cavusoglu je također kazao da su Turska i Armenija i 2009. godine potpisale protokol o normalizaciji odnosa, ali da je ta inicijativa propala nakon što je Ustavni sud Armenije poništio neke od glavnih dijelova tog dokumenta.

“Sada smo započeli novi proces u okviru kojeg je potrebno praviti konkretne korake. To će biti važno sa aspekta mira, stabilnosti i prosperiteta na Kavkazu. Specijalni izaslanici će na prvom direktnom susretu razgovarati o mapi puta narednih faza procesa“, zaključio je Cavusoglu.

Turska je 15. decembra imenovala Serdara Kilića, bivšeg ambasadora u SAD-u, za svog posebnog izaslanika za razgovor o koracima za normalizaciju odnosa s Armenijom. Tri dana kasnije, Armenija je također imenovala svog posebnog predstavnika za dijalog s Turskom, zamjenika predsjednika armenskog parlamenta Rubena Rubinjana.

- EU izbjegava susrete i ne ispunjava obećano -

Komentirajući i odnose između Turske i Evropske unije, Cavusoglu je kazao da EU nastavlja trošiti vrijeme kako ne bi ispunio obećanja dana u vezi sa uspostavom vizne liberalizacije i drugih procesa.

Ističući kako je Turska od ukupno 72 zahtjeva u procesu evropske integracije ispunila 68, Cavusoglu je kazao da su ranije održavani redovni sastanci na kojima se razgovaralo o konkretnim iskoracima, a da rukovodstva Evropske unije posljednjih godina izbjegavaju takve sastanke.

“Oni znaju da preostali kriteriji nisu teški i da se lako mogu usuglasiti. Potrebno je usuglasiti još po nekoliko stavki, ali oni ne dolaze na sastanke. To smo liderima EU-a rekli na zadnjem sastanku“, kazao je Cavusoglu i dodao kako se proces vizne liberalizacije, revizije carinske unije i procesa integracije Turske blokiraju voljom jedne ili dvije članice EU-a.

- Krize u svijetu se nastavljaju -

Cavusoglu je dalje kazao da je vanjskopolitička agenda ove godine imala mnoge uspone i padove na globalnom nivou te je ukazao da dešavanja u Afganistanu i historijska dešavanja u Karabahu.

“Nastavljaju se krize u Libiji, Siriji, Jemenu i Palestini. Destabilizacija se nastavlja u afričkim državama poput Etiopije, Sudana, Malija i Gvineje, a tenzije su u porastu i na Balkanu“, kazao je Cavusoglu.

On je rekao da se polje borbe za dominacijom šiti od Azije do Afrike i da Rusija, nakon Sirije, Istočnog Mediterana i Libije, sada pokušava svoje prisustvo povećati i u Africi. Dodao je da su tenzije između Rusije i NATO-a na zabrinjavajućem nivou.

“Turska je zbog svog položaja i univerzalnih vrijednosti bila među glavnim akterima najvažnijih događaja u svijetu. Diplomatskim aktivnostima smo štitili naše interese i jačali stabilnost u regiji. Nakon pobjede Azerbejdžana u Karabahu, Turska je pokrenula inicijativu normalizacije regionalne saradnje na Kavkazu“, kazao je Cavusoglu.

- Normalizacijom odnosa jačati stabilnost u regiji -

Podsjetivši da je Turska napravila i važne iskorake ka normalizaciji odnosa sa Egiptom, Cavusoglu je kazao da je Turska imala i važnu ulogu u dešavanjima u Afganistanu i Libiji.

“Napravili smo iskorake u mnogim teškim pitanjima. Svi znate za naše ostvarene kontakte sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom, Bahreinom i Egiptom. Time smo ublažili tenzije u cijeloj regiji. Počeli su i neki kontakti s novom vladom Izraela. Naravno, sve te procese nastavljamo bez odustajanja od naših stavova i principa, uključujući i naš raniji stav i podršku Palestini“, poručio je Cavusoglu.

Cavusoglu se u dva navrata u Ankari i Islamabadu sastajao sa privremenim ministrom vanjskih poslova Afganistana Emirhanom Muttakijem, a danas je kazao da Turska prati situaciju u Afganistanu, a posebno po pitanju inkluzivnosti i prava djevojčica na obrazovanje.

“S Katarom dogovaramo preuzimanje upravljanja radom aerodroma u Kabulu. Naša delegacija je u petak bila u Kabulu, a tokom vikenda su nastavili raditi na tome u Dohi“, kazao je Cavusoglu.