U skoro svim zemlja Evrope ali i u regionu zabilježen je dramatičan skok cijena. Prema posljednim analizama cijene u Hrvatskoj su u augustu porasle za 3,1 posto na godišnjem nivou, što je najviša stopa inflacije još od aprila 2013. godine kada je iznosila 3,3 posto te ubrzanje inflacije u odnosu na mjesec ranije.
Ni u Srbiji situacija nije apsolutno ništa bolja. Međutim, kako navode svjetski mediji inflacija u augustu i u Austriji nastavila je da raste.
Ekonomski rast
Inflaciju je podstakao prije svega skok cijena goriva i energije. Tako je dizel poskupio, u poređenju sa augustom prošle godine, više od jedne petine, a benzin za jednu četvrtinu.
Kakva je situacija u našoj zemlji, razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Farukom Hadžićem te on nam je otkrio kakav scenario nama slijedi.
"Zvanična statistika u Bosni i Hercegovini mjeri kretanja cijena putem Indeksa potrošačkih cijena, koji se izračunava na temelju reprezentativne liste proizvoda koju u 2021. godini čini 619 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija. U Bosni i Hercegovini došlo je do značajnog povećanja cijena hrane krajem 2019. godine, što je nastavljeno početkom pandemije COVID-19, da bi snažan rast opet bio zabilježen krajem 2020. godine i što traje i do sada, istaknuo je Hadžić.
Kazao nam je da glavni razlog za povećanja cijena je rast cijena na svjetskom tržištu, kao posljedica štampanja novca koji je podijeljen na početku pandemije građanima kako bi trošili (u mnogim zemljama svijeta), što nije bilo praćeno ekonomskim rastom.
"Cijene hrane u BiH posljednih mjeseci zbog toga bilježe značajan rast, od blizu 6% na mjesečnom nivou, što opšti indeks ne prepoznaje zbog udjela drugih proizvoda, koji smanjuju vrijednost indeksa. Zbog toga imamo veliku razliku u kretanju cijena hrane i kretanju opšteg indeksa. Ako bi samo njemu vjerovali, onda nema inflacije u BiH, jer je nivo opšteg indeksa u rangu 1% - 1,5%", kazao je Hadžić za Raport.
Brojni faktori
Rekordne cijene na evropskim energetskim tržištima mogle bi se ostvariti na nizu robnih tržišta širom svijeta jer su njihove zalihe iscrpljene, objavio je Goldman Sachs.
Naime, njihovo istraživanje je pokazalo kako veleprodajni troškovi prirodnog plina i električne energije skočili su do rekordno visokih vrijednosti u Evropi jer se rast potražnje zbog ponovnog otvaranja privreda pogođenih pandemijom podudara s trendom remećenja ponude brojnim faktorima.
U prijevodu, moglo bi se dogoditi dosad nezamislivo – redukcija najvažnijih energenata, i to kako za industriju, tako i za domaćinstva.
"Ekonomska situacija je možda povoljnija ako posmatramo nivo prikupljenih poreza, uz ograničenje da povećanje u naplati poreza nije bilo usmjereno u rasterećenje poslovanja preduzeća, što bi ubrzalo ekonomski rast u BiH.
Ako gledamo sa aspekta smanjenja radne snage i iseljavanja stanovništva, onda je situacija vrlo nepovoljna, jer gubimo noseći sloj društva, što je posebno izraženo posljednjih godina. Bosna i Hercegovina je statistički izašla iz recesije u prvom kvartalu ove godine, nakon tri uzastopna kvartala negativnog rasta, te će do kraja godine ekonomski rast biti veći nego što to prognoze govore zbog porasta izvoza, koji je rezultat snažne potražnje na tržištima Evropske unije za sirovinama, materijalima i poluproizvodima. Pitanje koje sada ostaje jeste koliko je Bosna i Hercegovina povećala svoju proizvodnju, a koliko je to rezultat viših cijena i prodaje iste količine proizvoda. U svakom slučaju ohrabruje rast izvoza, ali zabrinjava što je u pitanju izvoz zasnovan na sirovinama i materijalima", zaključio je za naš portal Hadžić.
