Maurice Mességué, čuveni provansalski travar, kaže: „Ako iz šetnje po prirodi treba da se vratite samo s jednom biljkom, neka to bude kopriva.“
Ova biljka je jedan od najboljih izvora hlorofila, zelenog pigmenta, koji povećava broj eritrocita, tj. hemoglobina u krvi.
Pored hlorofila, kopriva sadrži i tanine, glikokinin – supstancu koja snižava nivo šećera u krvi, mnogo vitamina C i K, fosfor, magnezijum, natrijum, kalijum, kalcijum, mravlju, sirćetnu i kremenu kiselinu, acetilholin, histamin. Za razliku od špinata i zelja, kopriva ne sadrži otrovnu oksalnu kiselinu i zato je ove namirnice bolje zamijeniti koprivom.
Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća
Prvi historijski zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća.
Kako izgleda?
Riječ je o biljci visine 60 do 80 cm. Visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice. Vrh se na dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peče te izaziva crvenilo na koži. Zelenosivi cvjetići vise iz listova.
Gdje je možemo pronaći?
Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.
Kada se bere?
Kopriva cvjeta od juna do septembra. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Zašto je ljekovita?
Kopriva sadrži znatnu količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Kako djeluje i kada se primjenjuje?
Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.
Ima li nuspojava?
Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene. No, moramo pripaziti jer visoke doze mogu izazvati crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege. S obzirom na to da utječe na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.
Donosimo vam recept za čorbu od koprive.
Priprema čorbe od koprive:
sitno sjeckana glavica crnog luka
3 krompira
2 šake svježe mlade koprive
čehno bijelog luka
so
svježe samljeven biber
za serviranje: pavlaka, krutoni ili ulje od bundevinih sjemenki
Propržite na malo ulja sitno isjeckanu glavicu crnog luka pet minuta. Dodajte tri manja ili dva veća krompira (bolje bijela) isjeckana na kockice i dvije šake mlade, svježe, dobro oprane i isjeckane koprive.
Nalijte vodom (litar i po) i kuhajte 20 minuta. Pred kraj kuhanja posolite nerafinisanom morskom solju, pobiberite svježe samljevenim crnim ili bijelim biberom, dodajte čehno sitno isjeckanog bijelog luka i štapnim mikserom izmiksajte dok se ne dobije homogena masa divne zelene boje.
Prilikom serviranja čorbe od žare u tanjir dodajte kašičicu kisele pavlake, malo hladno cijeđenog bundevinog ulja i kašiku krutona.
