Historija ne pamti da je bilo ko prije i poslije Oscara Wildea doživio tako brzu propast karijere i to sve zbog ljubavi koja ga je koštala i ugleda i slobode. On je bio gej i zbog toga je na današnji dan prije 126 godina potpuno ponižen strpan iza rešetaka.
Sva slava, talenat i uspjeh nisu bili dovoljni da se pisac pomiluje. Nekoliko sedmica nakon što su se svi divili njegovom djelu "Važno je zvati se Ernest", a dok se prepričavala "Slika Dorijana Greja", on je krajem 19. vijeka potpuno pao u očima javnosti i dobio je zatvorsku kaznu zbog "protivprirodnog bluda". U Velikoj Britaniji, zemlji koja je danas najveći pobornik prava homoseksualaca. Ali u tom periodu to je bio zločin koji je podrazumijevao najstrože kazne...
Danas se njegova ljubav smatra jednom od najvećih zabranjenih romansi viktorijanskog doba. Oskarova velika ljubav bio je mladi lord Alfred Daglas, poznatiji kao Bouzi. Njih je povezao roman “Slika Dorijana Greja”, kojim je lord bio opčinjem, pa su tako i započeli prijateljstvo, razgovarajući o tom djelu. Iako u četrdesetim, Oskar je shvatio da ne može da prestane da misli o lordu, koji u tom trenutku ima ženu i dvoje dece.
O njihovom prijateljstvu javno se pričalo u novinama, zabitim dijelovima grada i na dvorovima. Svi su šuškali da tu postoji "nešto sumnjivo" I bili su u pravu. Dvostruko mlađi od Wildea, dekadentni lord anđeoskog lica, zaveo je pisca i postao njegova najveća ljubav.
- Jedini način da se oslobodite nekog iskušenja jeste da mu podlegnete - govorio je Wilde.
A ta ljubav nije ostala između četiri zida, daleko od očiju drugih. Mladi Bouzi je Wildea uvukao u krug mladića koji su voljeli orgije i rado se davali poznatim muškarcima. Zbog ovih bludnih radnji i ljubavi sa muškarcem 20. maja 1895. godine Wilde je uhapšen u zatvoru Reding.
Dvije godine je proveo iza rešetaka, što ga je psihički uništilo, ali i ubilo bilo koju nadu da može da se vrati životu kakav je nekada imao. Niko nije tako brzo propao i postao neinteresantan za javnost kao što je Wilde, jedan od najinteligentnijih ljudi tog vremena.
Nakon puštanja na slobodu otišao je u Francusku, gdje je tri godine kasnije umro u potpunoj nemaštini u Parizu.
