Veliki dan za BiH

Danas bi trebali dobiti historijsko zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU. Ovako je tekao naš put od završetka rata do danas

Iz EU stižu optimistične prognoze da su evropski čelnici spremni dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s EU

Konačna odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom očekuje se danas. Naša zemlja je u posljednjih godinu dana ostvarila začajan napredak kada su u pitanju EU integracije.

Od odluke Evropske komisije da nam dodijeli kandidatski status, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake. Ostvareno je više napretka za nešto više od godinu dana nego u više od jedne decenije, poruke su podrške koje su proteklih dana stizale iz Evropske komisije.

U nastavku donosimo pregled značajnih datuma i kako je tekao put BiH prema EU od završetka rata u našoj zemlji pa sve do danas.

Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP)

Nakon što se krajem devedesetih godina stabilizirala sigurnosna situacija u državama Zapadnog Balkana, Evropska unija je pokušala pronaći najbolju vanjskopolitičku strategiju za razvijanje političkih, trgovinskih i institucionalnih odnosa sa državama ove regije.

S obzirom da ove države do tada nisu bile uključene u neki drugi mehanizam institucionalizacije odnosa s Evropskom unijom, bilo je potrebno definirati dugoročne politike kojima će se otvoriti perspektiva članstva država Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Ovaj vid politike Evropske unije prema državama Zapadnog Balkana poznat je kao Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP), koji je uspostavljen na prijedlog Evropske komisije u maju 1999. godine.

PSP-om su obuhvaćene: Bosna i Hercegovina, Albanija, Hrvatska, BRJ Makedonija (sada Sjeverna Makedonija), SR Jugoslavija (sada Srbija i Crna Gora). Politika Evropske unije putem PSP-a podrazumijevala je i zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s ovim državama.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

Bosna i Hercegovina je 16. juna 2008. godine, potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, kao rezultat desetogodišnjeg rada, koji je počeo donošenjem Odluke o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne i Hercegovine EU (1999.) od strane Vijeća ministara i donošenjem Rezolucije o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti za jugoistočnu Evropu (1999.) od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

BiH parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je prekretnica na putu Bosne i Hercegovine koji ima za cilj pristupanje EU. Ova ambicija je podržana obećanjem koje je dala EU na Samitu u Solunu u junu 2003. godine.

Pristupanje EU ima široku podršku i priznato je u cijeloj zemlji kao jedinstvena i najvažnija pretpostavka buduće sigurnosti i prosperiteta BiH.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je nova, treća generacija sporazuma o pridruživanju ponuđena isključivo državama zapadnog Balkana, sa namjerom da im se omogući uspostavljanje bliskog i trajnog odnosa s EU te izgledno članstvo u EU.

Cilj SSP-a

SSP se potpisuje na neodređeno vrijeme, a uz pridruživanje sadrži elemente sigurnosne, političke i ekonomske stabilizacije, kao i element regionalne saradnje. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje države Evropskoj uniji u određenom tranzicijskom periodu od šest do 10 godina.

Od zemlje potpisnice se zahtijeva da postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini Evropske unije (Acquis communautaire) i uspostavlja zonu slobodne trgovine s Evropskom unijom.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane potpisan je u Luksemburgu 16. juna 2008. godine, a stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Zamijenio je Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji je bio na snazi od 1. jula 2008. godine. Dvije godine kasnije je ukinut vizni režim.

Sporazum stupio na snagu

Evropska komisija i Bosna i Hercegovina su 18. jula 2016. godine parafirale Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Protokolom su predviđene tehničke prilagodbe trgovinskog dijela odredbi SSP-a vezano za izvoz iz BiH na tržište EU i izvoz EU u BiH, uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske EU 2013. godine.

Zahtjev za članstvo u EU

Naša zemlja je podnijela Zahtjev za članstvo u EU 15. februara 2016. godine, što je prvi korak ka dobijanju statusa kandidata za članstvo u EU, a posljedično i preduslov za otvaranje pregovora o pristupanju. Na zasjedanju održanom 20. septembra 2016. Vijeće EU razmotrilo je Zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, te u skladu sa procedurama iz člana 49. Ugovora o EU pozvalo Evropsku komisiju da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo (Avis).

Evropska komisija je, u svrhu pripreme mišljenje o zahtjevu za članstvo, Bosni i Hercegovini 9. decembra 2016. godine dostavila Upitnik nа osnovu kojeg će ocijeniti nivo dosezanja kriterija za članstvo u EU i, posljedično, spremnost BiH da napreduje u procesu evropskih integracija do statusa kandidata i otvaranja pregovora o pristupanju.

EK je usvojila Mišljenje (Avis) o prijavi BiH za članstvo u EU 29. maja 2019, u kojem je, između ostalog navedeno da je „Komisija Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3 897 pitanja o svim politikama relevantnim za proces integracije u EU. Državi je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3 242 pitanja i 8 mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.

14 ključnih prioriteta

Uprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja; 1 o političkim kriterijima, 4 o regionalnoj politici i 17 o politikama obrazovanja.

“Zaključno, u Mišljenju je naglašeno da BiH još uvijek ne ispunjava u dovoljnoj mjeri kriterije koji se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina, postavljene od strane Evropskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine.

Kako se navodi u Mišljenju, EK smatra da bi se pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji otvorili, BiH će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, koji su raspodijeljeni po oblastima.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Kandidatski status

Evropska komisija je u oktobru 2022. preporučila da se BiH proglasi kandidatkinjom za članstvo u Uniji uprkos činjenici da (do tada) nismo ispunili gotovo niti jedan preduvjet za to koji je definiran još 2019. godine kada je utvrđeno 14 reformskih prioriteta.

Bosna i Hercegovina je 15. decembra 2022. i službeno dobila status kandidata za članstvo u EU uprkos izostanku ključnih reformi koje službeni Brisel traži od vlasti u Bosni i Hercegovini.

Uz poruku da Evropa ispunjava obećanja, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je saopštio da je otvaranje vrata za BiH prekretnica u politici proširenja EU.

"Put u EU je otvoren. Imamo velike nade i očekivanja da će 14 ključnih prioriteta biti ispunjeno na dobrobit građana", istakao je Varhelyi.

Međutim, ova odluka nije stvorila euforiju ili velika očekivanja građana s obzirom da ni Crna Gora i Srbija, koje pregovaraju već 10 godina, nisu blizu članstva u EU.

Konkretan napredak i pomaci

Prva velika vijest za BiH stigla je 11. marta 2024. godine kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila pred Evropskim parlamentom da će dati zeleno svjetlo našoj zemlji za otvaranje pregovora sa EU.

Von der Leyen je tada kazala kako je BiH u posljednjih godinu dana napravila najveći napredak u prethodnih 10 godina kada je riječ o našem EU putu. Navela je i listu stvari koje smo uradili na putu ka EU, među kojima je usvajanje sporazuma sa Frontexom, Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma.

Naglasila je da je potrebno još napretka za pridruživanje EU, ali i da je BiH pokazala sposobnost ispunjavanja kriterija za članstvo i ostvarivanja težnji svojih građana da budu dio EU porodice.

Konačna odluka iz EU

Danas, 21. marta očekuje se i konačna odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Evropski čelnici spremni su dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, navodi se u nacrtu dokumenta od 19. marta u koji je Politico imao uvid.

Tekst uključuje uvjete za pregovore o pristupanju, rekavši da se sljedeći dio procesa može dogoditi tek “kada se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”, što znači da Bosna treba više napredovati u svojoj domaćoj zadaći prije nego što može ući u blok.

O trenutnom nacrtu raspravljat će ambasadori EU danas, a čelnici EU u četvrtak.

Optimistične prognoze

U medijima je jučer procurio nacrt zaključka Evropskog vijeća kojim će EU danas navodno dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa BiH. Prema nacrtu odluke, lideri EU će u četvrtak na samitu u Briselu odlučiti otvoriti pregovore s BiH te zatražiti od Vijeća izradu pregovaračkog okvira kako bi se ti pregovori i mogli otvoriti.

"Nastavno na preporuke Komisije od 12. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Vijeće se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. oktobra 2022. godine", piše u nacrtu. Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Evropskog vijeća.

Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.