protekli rat

Danas kolektivna dženaza u Kozarcu: Konačni smiraj pronaći će četiri žrtve ubijene na području Prijedora 1992.

Posmrtni ostaci četiri žrtve proteklog rata sa područja Prijedora danas će biti ukopane nakon kolektivne dženaze koja će se klanjati u Kozarcu.

Tabuti su ispraćeni jučer iz Identifikacionog centra Šejkovača, a tužna kolona sa posmrtnim ostacima žrtava stigla je sinoć u Memorijalni centar Kamičani.

Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Korićanskih stijena, Čarakova i Kozarca.

"Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine u Kamičanima jeste Forić (Kasima) Alija. On je imao svega 23 godine kada je ubijen u junu 1992. godine na području Kozarca. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci – Mekteb, 1998. godine. Alija će nakon dženaze biti ukopan na Šehidskom mezarju Kamičani", saopćeno je jučer iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana je žena i radi se o Musić (Ibro) Bademi, rođenoj 1942. godine. On je imala 50 godina kada je ubijena u Čarakovu kod Prijedora.

Njeni posmrtni ostaci su ekshumirani 2018. godine na lokalitetu Alića šuma u Čarakovu i bit će ukopani na Šehidskom mezarju Čarakovo.

Konačni smiraj

Pored njih, ove godine će konačan smiraj naći i Musić (Hajro) Nazif, rođen 1960. godine u Čarakovu.

On je ubijen u julu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci su u Čarakovu, na lokalitetu Žeger, ekshumirani u martu prošle godine. On će također biti ukopan u Šehidskom mezarju Čarakovo.

Nakon kolektivne dženaze u Kozarcu, ukopan će biti i Aljii (Nedžib) Enver, rođen 1966. godine u Skoplju – Makedonija.

Ubijen je 1992. godine na Korićanskim stijenama na Vlašiću, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani kada je na ovom lokalitetu otkrivena posljednja masovna grobnica, u septembru 2017. godine. On će biti ukopani u Šehidskom mezarju Kamičani.

Tužna kolona sa tabutima žrtava jučer se, nakon ispraćaja iz Identifikacionog centra Šejkovača, kratko zaustavila u Sanskom Mostu, potom u Ključu, Bosanskom Petrovcu, u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci, u Bosanskom Novom i Prijedoru.

“Svake godine se na dostojanstven način obilježe ovaj datum. Islamska zajednica nastoji potaknuti na pamćenje šehidske žrve, a u tom smislu je na nama posebna odgovornost zbog mogućnosti koje imamo. A važna mogućnost je to što u današnjem vremenu možemo govoriti o našim šehidima”, istakao je sinoć muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, javila je Mina.

Pojasnio je da je ovakav oblik podsjećanja važan zbog informiranja i podučavanja generacija koje dolaze.

Buduće generacije

“Samo saznanjem i prenošenjem znanja možemo imati budućnost na ovom području, zbog čega buduće generacije moramo učiti o onome što se ovdje dešavalo”, rekao je muftija Kudić sinoć nakon akšam-namaza kad je proučen kelimei-tevhid pred duše šehida Prijedora i doline Sane u MC-u Kamičani.

Gost predavač ovom prilikom bio je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji muftija ljubljanski mr. Nevzet-ef. Porić.

“Ovi bijeli nišani obavezuju sve nas da svake godine budemo u Kamičanima i da se sjećamo onoga što se dogodilo od 1992. do 1995. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Sijana je mržnja, a ljudi ubijani samo zbog toga što su muslimani”, podsjetio je muftija Porić.

Istakao je da svaka religija ima sveti prostor, pojasnivši da je sveto ono pred čime čovjek osjeti strahopoštovanje.

“Ovo je sveto mjesto za nas Bošnjake, ovdje moramo dolaziti sa velikim poštovanjem. Svi ljudi imaju civilizaciju, kulturu i religijsku tradiciju. Zadatak tradicije je da čovjeku današnjice, a na osnovu prošlosti kaže sve o njegovim duhovnim i kulturnim korijenjima”, naglasio je muftija Porić.

Tokom predavanja je poručio da su Bošnjaci, ma gdje živjeli, posvećeni svojoj domovini.

“Poruka svih nas, gdje god da se nalazimo, je da nećemo odustati od Bosne i Hercegovine, naše jedine domovine. Moramo se boriti za našu domovinu, za ovakva mjesta koja nas opominju na sve što se događalo”, zaključio je muftija Porić.

Danas će u Memorijalnom centru kolektivni dženaza-namaz predvoditi reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.