Svijet

Depresivan pogled iz Moskve: Hoće li Putinov režim pasti zbog rata u Ukrajini?

Kako će Putinov režim pregurati zimu?

Novembar i decembar poznati su kao najdepresivniji mjeseci u Moskvi. Dani su kratki i mračni.

Vrijeme je prehladno i vlažno da bismo bili mnogo na otvorenom. Ipak, još uvijek je pretoplo i kišovito da bismo uživali u pravoj ruskoj zimi, piše CNN.

Ove godine, osjećaj melanholije pojačan je prizorom zatvorenih trgovina na mnogim ulicama glavnog grada Rusije.

Mnoge kompanije se suočavaju s ekonomskim posljedicama velikih zapadnih sankcija kao odgovor na rat u Ukrajini. Rat koji ruski zvaničnici još uvijek nazivaju "posebnom vojnom operacijom.”

Raspoloženje u Moskvi izuzetno tmurno

"Raspoloženje u Moskvi i zemlji sada je izuzetno tmurno. Tiho, zastrašeno i beznadno", rekla je 34-godišnja Lisa.

Ona je odbila dati svoje prezime. Samo je rekla da je filmska producentica.

“Period planiranja je nizak kao i uvijek. Ljudi nemaju pojma šta bi se moglo dogoditi sutra ili za godinu.”

Dok su police u većini trgovina i dalje dobro opskrbljene, zapadni proizvodi postaju sve oskudniji i vrlo skupi. Time se dodatno povećavaju cijene koje pogađaju mnoga ruska domaćinstva.

“Uobičajena roba nestaje. Počev od toaletnog papira i Coca-Cole, do odjeće”, rekla je Lisa.

“Naravno da se na sve ovo možete naviknuti. Ovo uopće nije najgora stvar”.

Putin: Pokrenuo invaziju na susjednu državu

No, također je oštro udarila na zapadne vlade i firme koje su napustile rusko tržište. To je bio odgovor na rusku invaziju na susjednu Ukrajinu.

“Zapravo ne znam kako to pomaže u rješavanju sukoba. To utječe na obične ljude. Ne na one koji donose odluke”, rekla je Lisa.

Rastuće ekonomske poteškoće

Neki ekonomisti vjeruju da će se Rusija suočiti s rastućim ekonomskim poteškoćama. Očekuju da će građani postati sve kritičnije prema "specijalnoj vojnoj operaciji". Pogotovo nakon poraza na frontu, kakav je viđen u Hersonu.

U ovom južnom ukrajinskom odlučna ukrajinska ofanziva prisilila je Ruse na povlačenje.

Sergej Javoronkov, viši istraživač na Gaidar institutu za ekonomsku politiku, kaže da je raspoloženje već kritičnije nego što je bilo.

Dijelom i zbog "ekonomskog stanja i nezadovoljstva zbog neriješenog zadatka", suprotno očekivanjima koja je stvorio Kremlj.

“Trebali smo pobijediti. Zvaničnici su obećali zauzeti Kijev za tri dana. Ali, kao što vidimo, to se pokazalo glupim”, rekao je on za CNN.

“U svom govoru od 24. februara, (ruski predsjednik) Vladimir Putin izjavio je da će vojne operacije izvoditi samo profesionalne trupe.

Međutim, u septembru je proglašena djelomična mobilizacija. Također nepopularna mjera. Regrutiraju se oni koji se ne žele boriti.

Poznat je efekt. Kratki pobjednički rat može izazvati entuzijazam. Ali, ako rat traje beskonačno i ne dovede do željenog ishoda, tada dolazi razočaranje.”

Bježe od sankcija i rata

Tridesetogodišnja PR menadžerica Irina, vjeruje da se situacija stabilizira nakon početnog egzodusa Rusa.

Oni bježe ne samo od zapadnih sankcija nego i od mogućeg odlaska u rat nakon Putinove objave od 21. septembra o djelomičnoj mobilizaciji.

Kremlj kaže da je više od 300.000 Rusa mobilisano u vojsku do početka novembra. Stotine hiljada, uglavnom mladih Rusa, pobjeglo je iz zemlje. Njihova odredišta su često države poput Kazahstana ili Gruzije.

“Prvi val panike je prošao. Svi su se malo smirili. Mnogi su otišli, ali mnogi i ostali. Zadovoljna sam ljudima koji ostaju i navijaju za Rusiju”, rekla je Irina za CNN.

Istodobno je naglasila da se protivi ratu u Ukrajini. Kao i mnogim Rusima, i njoj počinje padati na pamet da bi borbe mogle trajati jako dugo.

Ovo je posebno slučaj otkako su ukrajinske snage uspjele vratiti Herson. To područje je Rusija anektirala u septembru i za koje je Putin rekao da će "zauvijek" ostati dio Rusije.

“Imam negativan stav. Smatram da su svaka agresija i rat zlo. I reći da “ako mi ne bismo napali njih, oni bi napali nas” naravno da je apsurdno", rekla je Irina.

Referirala se na Putinovu čestu tvrdnju da Rusija invazijom na susjednu zemlju “djeluje u samoodbrani”.

Poraz ili taktički potez

Poznati ruski bloger Dmitrij Pučkov, koji se naziva "Goblin" i podržava vojnu operaciju u Ukrajini, priznaje da su nedavni porazi na bojnom polju poljuljali povjerenje mnogih ljudi.

“Sa stajališta civilnog društva, nije dobro da naše trupe napuste teritoriju koja je postala dio Ruske Federacije. Ali, mislimo da je to taktički potez i da neće dugo trajati", napisao je on.

Pučkov vjeruje da će Rusija žestoko uzvratiti i prisiliti Ukrajinu na prekid vatre.

"Moral ruske vojske je vrlo visok", napisao je Pučkov.

On misli da će pobjeda biti postignuta.

“Neophodne strateške odluke su dobro poznate. Prvo i najvažnije je uništenje ukrajinske infrastrukture. Sistemi električne energije, tople vode i grijanja moraju biti uništeni”, rekao je on.

Čini se da Kremlj slijedi tu igru.

Ruske su snage posljednjih sedmiča konstantno gađale elektroenergetsku infrastrukturu u Ukrajini. Ostavile su više od 7 miliona ljudi bez struje nakon vala udara prije sedmicu, objavili su Ukrajinci.

Nade u bilo kakav sporazumni završetak rata i dalje su daleke.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je na veću podršku Ukrajini.

"Moramo biti spremni podržati Ukrajinu na duge staze", njegova je poruka saveznicima.

Pesimistično raspoloženje

Upitan kakvo je raspoloženje u ruskoj poslovnoj zajednici s obzirom na izglede dugotrajnog sukoba, Javoronkov je upotrijebio jednu riječ: "Pesimistično!"

"Ekonomski stručnjaci shvataju da se za privredu ne očekuje ništa ako se vojne akcije nastave", rekao je Javoronkov.

Ruska ekonomija sada je službeno u recesiji. Vjeruje da će se stanje samo pogoršavati.

Industrijske kompanije suočavaju se s velikim problemima zamjene zapadne tehnologije. Zbog toga je automobilska kompanija AvtoVAZ – proizvođač marke vozila Lada – najprije zaustavila proizvodnju ranije ove godine.

Zatim je prešla na proizvodnju nekih vozila bez osnovnih elektronskih opcija  poput zračnih jastuka i sistema protiv blokiranja točkova.

„Nemamo šta voziti“

Problemi obuhvataju sve. Od avioindustrije do potrošačke elektronike. Zbog toga je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pozvao na nacionalizaciju inozemne imovine.

Jevgenij Popov, poznati novinar i član ruskog parlamenta, napao je ovu ideju u rijetkom trenutku otvorene kritike.

“Šta ćemo voziti. Nemamo što voziti. Hoćemo li voziti vagone?”, vikao je Popov u emisiji državne TV “60 minuta”.

“Hajdemo sve nacionalizirati. Međutim, šta ćemo voziti, kako ćemo telefonirati? Da, sva naša tehnologija je zapadna", rekao je Popov.

Kremlj trenutno promovira ideju zamjene zapadne robe proizvodima i tehnologijama iz savezničkih zemalja poput Kine ili Irana. Tu je i povećanje vlastite proizvodnje.

Rastuća izolacija

U ponedjeljak je Putin otvorio – putem videolinka – farmu za uzgoj purana u regiji Tjumen.

Taj je potez pozdravio kao znak rastuće ruske privredne neovisnosti.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov to je označio kao “značajan događaj u predsjednikovom rasporedu koji se odnosi na razvoj domaćeg uzgoja i selekcije sektora mesa i peradi u poljoprivrednoj industriji. Ključni sektor koji je direktno povezan sa sigurnošću hrane u Rusiji.”

No, rastuću izolaciju Rusije od svijeta ne pozdravljaju svi njeni građani.

Filmska producentica Lisa rekla je da bi radije da njena zemlja prekine rat i obnovi veze s inozemstvom nego da ide sama.

“Čekam i nadam se da će sve završiti. Nema ništa vrednije od ljudskih života”, rekla je ona.