Ekonomija

Depresivne prognoze Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu

Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije koronavirusa uprkos posljedicama rata u Ukrajini, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Kako navode iz Svjetske banke, izgledi za Zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije.

Izazovi pred regionom

Region se sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, navodi se u izvještaju.

"Kada je u pitanju region, dolazi do usporenja rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana, poslije snažnog rasta koji se desio nakon pandemije 2021. Rast je usporio u 2022. a očekujemo usporavanje i u 2023. godini. I dalje rast nastavlja biti vođen investicijama i potrošnjom. Kada je u pitanju zaposlenost, dolazi do povećanja, međutim nezaposlenost je i dalje visoka i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi 28,5 posto u regionu", izjavila je ekonomistkinja Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

Inflacija na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila je najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023. godine, ističe se u izvještaju.

Inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. godini se očekuje nastavak tog trenda. Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. godini ostati na oko pet posto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

"U većini zemalja Zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022. godine, i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Pa ipak, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtjeva dodatno pooštravanje monetarne politike", navodi se u izvještaju.

U Bosni i Hercegovini se u 2023. godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenta, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u Evropskoj uniji.

Ima i dobra vijest

"Dobra je vijest da je došlo do smanjenja nezaposlenosti. U četvrtom kvartalu 2022. godine, prema podacima Agencije za statistiku, nezaposlenost je iznosila 14,3 posto, što je za dva posto manje u odnosu na isti period 2021.

Ono što je i dalje zabrinjavajuće je visoka stopa inflacije koja je zabilježena u svim zemljama Zapadnog Balkana. Od marta do oktobra 2022. godine inflacija je u BiH bila najviša u regionu, dok trendovi smanjenja počinju u oktobru", kazala je Hlivnjak.

Dodala je da je BiH, pored Crne Gore jedina zemlja regiona koja je u 2022. godini produbila deficit, usljed veće potrošnje.

Umjereno zadužena

"Kada je u pitanju dug, BiH je umjereno zadužena. Od svih zemalja u regionu samo Kosovo ima manji nivo zaduženosti od BiH. To je pozitivno. Sve zemlje su uspjele smanjiti dug na nivo ispod pandemijskog, izuzev Sjeverne Makedonije. BiH je još više smanjila svoju zaduženost", naglasila je Hlivnjak.

Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova, poručuju iz Svjetske banke i dodaju da jedna od oblasti u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska efikasnost.

"Preporučujemo da fokus ostane na reformama, da se dijalog vrati na taj put i to je jedino što može na neki način dovesti do poboljšanja. Projekcije su dosta skromne i jako puno je neizvjesnosti, tako da je jako teško reći da li ćemo raditi revizije na dole ili gore", zaključila je Hlivnjak.