Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, nastavio je s pritiskom na uposlenike iz reda srpskog naroda u institucijama Bosne i Hercegovine da napuste pozicije i posao koji trenutno vrše i obnašaju.
Pritisak je pojačao sazivanjem sastanka kojem danas u Banjoj Luci prisustvuju direktori institucija na državnom nivou koji su imenovani uglavnom na prijedlog SNSD-a.
Riječ je o čelnicima institucija koji su na te pozicije i došli kao kadrovi te stranke i kao rezultat dogovora o kadroviranju između sad već raspale koalicije na državnom nivou.
Iako Dodik pritiskom na svoje kadrove da odu s državnih pozicija želi narušiti stabilnost državnih institucija i unijeti dodatni haos u zemlji, koji je on počeo udarom na ustavni poredak kroz donošenje neustavnih zakona i nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH koji je te zakone stavio van snage, krajnji Dodikov cilj je omasoviti napuštanje Srba iz državnih institucija.
Našao bi nove pozicije
Jer, direktori koje je Dodik danas pozvao, ionako su njegovi kadrovi, izabrani na mandat s rokom trajanja i u situaciji kada je sve izvjesnije da će na državnom nivou biti formirana nova koalicija, oni bi ionako izgubili sadašnje pozicije.
I, nema sumnje da bi za njih Dodik našao nove pozicije u institucijama entiteta RS i ponovo ih "uhljebio“ .
Upravo zbog toga Dodik i računa na njihovu lojalnost i poslušnost, a najviše očekivanja predsjednik SNSD-a od danas pozvanih, ima da oni svojim odlaskom iz određene institucije za sobom "povuku“ što veći broj zaposlenih, naročito iz institucija BiH koje su smještene u Sarajevu ili u nekom drugom gradu u Federaciji BiH.
Na taj način, Dodik želi pokazati kako Srbi ne žele raditi u institucijama Bosne i Hercegovine i kako mu daju podršku u udaru na ustavni poredak.
Pri tome ljude tjera da rizikuju svoju i egzistenciju svojih porodica, jer nema nikakvih garancija da im on može osigurati posao u RS.
No, za razliku od utjecaja na kadrove koji su na rukovodeće pozicije u insttiucijama BiH došli isključivo zato što su imali podršku SNSD-a, uticaj Dodika i SNSD-a na državne službenike i druge uposlenike u institucijama BiH koji su posao dobili kroz konkursne procedure i izabrani su shodno svojim kvalifikacijama, a ne isključivo stranačkoj podršci SNSD-a, znatno je manji, odnosno gotovo minoran.
Taj utjecaj je uglavnom zasnovan na pritisku i strahu koji se vrši i ulijeva tim ljudima kroz razne sastanke i upute koje im se daju proteklih dana, a koje se odnose na to da moraju poslušati naredbe vlasti iz RS, inače će biti kažnjeni.
Iako je Ustavni sud BiH stavio van snage i zakonska rješenja NSRS koja predviđaju takvu vrstu sankcija, na to se vlasti u RS ne obaziru i dalje na tom neustavnom zakonu temelje svoj pritisak i represiju na uposlenike državnih institucija.
Sve kadrovi SNSD-a: Tegeltija, Milinović, Reljić...
Jedan od tih primjera pritiska je i današnji sastanak Dodika s kadrovima SNSD-a koji su na čelu nekih od institucija BiH.
Pored ministara iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH koji još uvijek ne govore o napuštanju svojih pozicija, SNSD je među ostalima pozvao na današnji sastanak čelnike institucija BiH iz reda srpskog naroda, a koji su imenovani zahvaljujući podršci SNSD-a i to Zorana Tegeltiju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Aleksandra Todorovića iz Instituta za standardizaciju BiH, Milicu Krstić-Ristović iz Instituta za mjeriteljstvo BiH, Natašu Grubišu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Srđana Šekaru iz Fonda za povratak BiH.
Na sastanak su pozvani i Darko Milinović iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH,Radiša Samardžija iz Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH, Pejo Đurašinović iz Agencije za nadzor nad tršištem BiH,Njegoša Pavlovića iz Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH, Dragoljuba Reljića iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, Tihomira Narića iz Regulatornog odbora željeznica BiH,...
Današnjem sastanku s Dodikom ne prisustvuju čelnici policijskih i sigurnosnih agencija s nivoa BiH, što bi bilo i nedopustivo i znak da su se otvoreno stavili na stranu secesioniste.
Raniji sastanak kojem su prisustvali direktori i zamjenici iz policijskih i sigurnosnih agencija održan je u MUP-u RS, te je pravdan time da oni nisu znali da će mu prisustvovati i Dodik i Željka Cvijanović.
Međutim, u atmosferi udara na ustavni poredak BiH i narušenog povjerenja, kao i sigurnosne situacije , niko u ovom trenutku, uprkos izgovorima i opravdanjima koje su iznijeli učesnici spornog sastanka od 2. marta, ne može sa sigurnošću tvrditi šta je na tom sastanku dogovorano i je li uistinu preovladala lojalnost državi, zakonima i Ustavu BiH.
Zato, nadležni za očuvanje i mira i sigurnosti i države u aktuelnoj situaciji moraju biti na dodatnom oprezu.
