Konferencija "Budućnost šumarstva na kršu u Bosni i Hercegovini" održana je u Čapljini s ciljem predstavljanja potencijala šumarstva na krškim područjima u BiH i zemljama jugoistočne Evrope, te bolje vidljivosti i prisutnosti ovog sektora na regionalnom i državnom nivou.
Predsjednik Drvnog klastera Hercegovina Ernest Brajković kazao je kako je u prošlosti bilo mnogo pokušaja pošumljavanja krša.
Loše stanje u Hercegovini
"Prošli pokušaji pošumljavanja krša nisu nikad dali nekog velikog roda, ali sad smo zovnuli fakultete iz Sarajeva i Splita kako bismo napravili neku strategiju što uraditi u sljedeće dvije godine što bi bilo od koristi za ovo područje, pokušati možda već nešto zasaditi i ako nam to uspije, za dvije godine bismo napravili malo veću konferenciju i pozvali evropske članice koje nam mogu pomoći i finansijski, idejno, znanjem i svim ostalim", kazao je Brajković.
Trenutno stanje u Hercegovini, što se ove tematike tiče, dosta je loše, ocijenio je.
"Situacija je loša zato što mi nemamo tu strategiju, svako bi nešto želio pomoći, a ko god hoće pomoći stalno dolazi do nekih zatvorenih vrata. Od profesora iz Sarajeva saznali smo da je najvažnije u svemu tome pravljenje vatrogasnih, protupožarnih puteva, tako smo zovnuli Vatrogasnu postrojbu Čapljine, nismo odmah htjeli ići šire, nego da se mi lokalno informiramo, napravimo neku strategiju i plan i možda da budemo primjer svima ostalima u Hercegovini", kazao je Brajković.
Dodao je kako je cilj ozeleniti Hercegovinu.
"Želimo da naša djeca ovdje dišu, dobit ćemo više čistog zraka i svega ostaloga, ovo bi bio veliki doprinos nama kao regiji, da možda mi svijetu pokažemo kako treba raditi", naglasio je Brajković.
Zdravko Vojvodić iz Drvnog klastera Hercegovine podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina država koja je 54 posto pod šumom.
"Ako na to dodamo još i ovaj krš koji imamo, šumarstvo može biti nositelj razvoja ove države, a i bio je uvijek. Najveći problem je što nemamo zakone i organizaciju onakvu kakva bi trebala biti da se ta situacija iskoristi i BiH digne na veći nivo", istaknuo je Vojvodić.
Drvna industrija
Po njegovim riječima, bh. drvna industrija je jedina koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.
"Od deset proizvoda koji se proizvedu u Bosni i Hercegovini jedan ostaje, a devet ih ide vani, tako da je to jedina pozitivna bilanca u izvozu ove države. Najviše se izvozi u zapadnu Evropu, a što se uvoza tiče uvozimo uglavnom iverice i ploče jer mi nemamo te proizvodnje i na tome bi država također trebala raditi, ponuditi uvjete nekim korporacijama koje mogu napraviti te tvornice jer je u pitanju velika investicija, samo treba garantirati količinu sirovine", kazao je Vojvodić.
Pomoćnik ministra privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Marin Ćorić kazao je kako navedeno ministarstvo svake godine Drvnom klasteru Hercegovine pomaže stručno i financijski kako bi poduprlo njegov opstanak i razvoj.
"To je sve u interesu razvijanja gospodarstva u našoj županiji, odnosno proizvodnje i plasmana tih proizvoda na inozemno tržište. Dosta naših firma izvozi u zemlje zapadne Evrope, pogotovo pločasti namještaj, a mi smo im pomogli da dobiju certifikate kako bi mogli izvoziti u EU. Imamo izvrstan odnos s Drvnim klasterom i to svake godine ide u sve boljem smjeru, suradnja se svakim danom širi sve više i više, i mi u ministarstvu stojimo na dispoziciji drvnom, ali i svim drugim klasterima, te našim poduzetnicima", kazao je Ćorić.
Naveo je kako Ministarstvo gospodarstva HNK uskoro kreće s poticajima za poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike, IT sektor i slično.
"Oni izvoze sve svoje proizvode ne samo u zemlje EU, nego i svijeta. Ove godine dijeli se milion i 300 hiljada maraka, ako se ne poveća. Vlada je ta sredstva odobrila da se mogu raspisati javni pozivi, a ovih dana će ići javni poziv za ovu godinu", kazao je Ćorić.
