U svjetlu geopolitičke situacije, ne pušu više vjetrovi iz Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, već oluje.
A mi na Orkanskim visovima čekamo na koju stranu ćemo pasti. EU nas vuče prema sebi, a da bismo pristupili pod njen šinjel, trebamo ispuniti tri uslova: zakone o sprečavanju sukoba interesa, Ustavnom sudu i tehničke izmjene Izbornog zakona.
Ovaj prvi usvojen je na Vijeću ministara i sad čekamo njegovu dalju sudbinu. Koliko ovo usvajanje budi optimizma, pitali smo Milana Dunovića, zastupnika DF-a u PD PSBiH.
Doza optimizma postoji
"Doza optimizma postoji, ali ne zbog onoga što radi aktuelna vlast, nego zbog geopolitičke situacije, zbog momenta u kojem se nalazi ne samo BiH nego i Evropa zbog agresije koju Rusija već dvije godine aktivno vrši prema Ukrajini", govori Dunović za Raport.
Pojašnjava da bi momenat bio jako važan da BiH postane dio EU, "međutim, koliko god se EU trudila da BiH progleda kroz prste, postoji minimum minumuma koji mora da se uradi u BiH. Ja taj minimum ne vidim, ono što je dosad usvojeno, usvojeno je na način koji i nije baš najbolji".
Pravi paralelu i dodaje da uvijek navodi primjer Zakona o VSTV-u u kojem eksplicitno piše da nije usklađen s evropskim direktivama, da će se to tek raditi u roku od godinu, "tako da mi se taj optimizam zbog geopolitičke situacije na neki način gubi zbog odnosa vlasti na državnom nivou prema evropskim zakonima".
"Imamo i slučaj da je Zakon o sukobu interesa usvojen na Vijeću ministara, sutra bi trebala biti sjednica i Predstavničkog, i Doma naroda, međutim, postoje dodatni problemi, dakle Zakon o sudovima nije usvojen u Vijeću ministara, mi na Parlamentu nemamo ništa o tom zakonu i to je taj hladan tuš kad govorimo o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje su bile, na prijedlog opozicije, usvojene na Predstavničkom, ali na Domu naroda, nažalost, taj zakon je oboren", cijeni sagovornik Raporta.
A hoće li nam (i može li i koliko) EU ipak progledati kroz prste?
"Ako to budu i dalje uslovi za otvaranje pretpristupnih dogovora s Unijom, nisam optimista da vladajuća većina može postići dogovor, jer, kao što rekoh, tehničke izmjene Izbornog zakona prošle su Predstavnički, u Domu naroda su ga oborili nakon dogovora u Bakincima.
Dakle, to nije bilo slučajno obaranje, to je bio dogovor koji su predstavnici i SNSD-a i HDZ-a i Trojke verbalizirali u medijskom prostoru, rekli su ne, ovaj zakon nećemo usvojiti na ovakav način, vratit ćemo ga u redovnu proceduru", objašnjava nam Dunović.
Dodaje da u redovnoj proceduri tehničke izmjene Izbornog zakona mogu da ostanu jako dugo, "a zahtjev HDZ-a je da se pored tehničkih izmjena zakon mijenja u segmentu načina izbora članova Predsjedništva.
"A trebalo bi, to su, na kraju krajeva, rekli iz Ambasade SAD-a. Ako se govori o tome, uslov su izmjene Ustava i ono o čemu niko ne želi da govori, presude Evropskog suda za ljudska prava. HDZ drži blokadu tehničkih izmjena Izbornog zakona.
To je razlog zašto nisam optimističan da će se to riješiti na adekvatan način", ističe Dunović.
Šta je alternativa?
Da li postoji alternativa? Gdje je sad visoki predstavnik Delegacije EU u BiH Christian Schmidt?
"Alternativa je nametanje tehničkih izmjena od visokog predstavnika i on je najavio da će to uraditi do Nove godine ako se usvoji na Parlamentu, u Parlamentu se nije usvojilo, nakon toga se po tom pitanju ne dešava ništa", mišljenja je naš sagovornik.
Očito je, dodaje, da postoje ucjene od nekih politika prema visokom predstavniku zbog kojih on ne želi to u ovom momentu da uradi.
"Ukoliko mi u BiH usvojimo tehničke izmjene Izbornog zakona, o sprečavanju sukoba interesa, o sudovima BiH u skladu s preporukama Venecijanske komisije, kao što maloprije rekoh, daleko smo od ta tri uslova.
Mislim, ako to sve usvojimo, da EU tek tada može da nam progleda kroz prste. To ne bi bilo veliki korak koji bi u nekim drugim geoplitičkim uslovima bio dovoljn, mislim da bi i to bila dobra volja EU da se otvore pregovori", dodaje sagovornik Raporta.
Osvrće se i na društvo, jer, kako ističe, kao država ne radimo dovoljno i počinje se stvarati neki narativ u javosti da "mi pripadamo EU, geografski da, ali po mnogim evropskim vrijednostima mi smo još daleko od EU, nažalost, jer bi građani EU živjeli bolje kad bi BiH postala članica, to je jasno svima, ali se definitivno ne čini dovoljno".
Gorepomenuti Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji nastavlja tražiti svoju sudbinu nakon usvajanja na Vijeću ministara, izazvao je i nadu, ali i zanimanje.
"Uslovno rečeno, tim zakonom se tretira sukob interesa, ali ne sukob interesa u BiH, nego isključivo u institucijama BiH, što će reći da niži nivoi vlasti neće biti tretirani tim zakonom", objašnjava Dunović i dodaje da s druge strane ima i niz manjkavosti jer je to prijedlog zakona koji je prije nekoliko godina bio u opticaju.
Mora li se plaća prijaviti?
Između ostalih, navodi primjer: "Morate prijaviti komisiji, koja će biti izabrana, pokretnu imovinu vredniju od 2.000 KM.
Evo jedno laičko pitanje, šta ukoliko posjedujete bicikl koji vrijedi više od 2.000 maraka, je li ga prijavljujete, je li to pokretna imovina i tako dalje. Očito je da se nije vodilo računa o tehničkim stvarima.
Ili, naprimjer, predviđeno je da se keš više od pet hiljada KM mora prijaviti komisiji, pa se postavlja pitanje, s obzirom na dugogodišnja povećanja plata izabranih imenovanih lica u Parlamentu, da li to znači da kada dobiju plaću veću od pet hiljada maraka i kada podignu gotovinu, svaki mjesec moraju prijaviti komisiji.
To su samo dva primjera iz kojih je očito da je zakon poprilično star, da su ti iznosi pisani u nekim drugim vremenima i da očito nije uloženo dovoljno truda da se prilagodi današnjem vremenu", govori Dunović za Raport i zaključuje da je bolji i neki pomak prema EU jer je to jedan od uslova nego da nemamo apsolutno nikakav zakon.
