Najveća svjetska aviokompanija objavila je ugovor o kupnji flote novih visokotehnoloških aviona nazvanih "sin Concordea", što znači povratak nadzvučnih transatlantskih letova do kraja ovog desetljeća - javlja Telegraph.
American Airlines je u utorak odlučio kupiti do 20 aviona Overture od kompanije Boom Supersonic, s opcijom produženja narudžbe na 40. Očekuje se da će ovi mlaznjaci prevoziti putnike od 2029. na linijama od Miamija do Londona i od Los Angelesa do Honolulua.
To bi označilo povratak nadzvučnih transatlantskih putovanja nakon gotovo 20 godina pauze, odnosno povlačenja Concordea od strane British Airwaysa 2003. godine.
Revolucionarni dizajn
Iz Booma kažu da će Overture prevoziti 65 do 80 putnika i putovati dvostruko brže od većine komercijalnih aviona, uz brzinu od otprilike 2000 km/h. Time će se smanjiti vrijeme putovanja između Londona i New Yorka sa šest i po sati na tri i po sata. Let između Londona i Miamija bi također bio skraćen s otprilike devet i po sati na manje od pet.
"Overture je revolucionaran u svom dizajnu i iz temelja će promijeniti način na koji razmišljamo o udaljenosti", rekao je osnivač i izvršni direktor Booma Blake Scholl i dodao kako će Overture ”učiniti svijet dramatično pristupačnijim za desetke miliona putnika”.
Iz Americana, koji je najveći svjetski zračni prevoznik po veličini flote, javljaju da su platili polog za ove nove avione, a očekuje se da će oni s proizvodnih traka sići 2025. godine. Ovom avioprevozniku dat će "važnu novu prednost u brzini", stoji u njihovom saopštenju.
Financijski direktor Derek Kerr je rekao: "U budućnosti će nadzvučna putovanja biti važan dio naše sposobnosti da pružimo uslugu svojim klijentima. Uzbuđeni smo zbog toga kako će Boom oblikovati budućnost putovanja, kako za našu kompaniju, tako i naše klijente."
Ova američka narudžba dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je Boom predstavio sklopio ugovor s američkim vojnim izvođačem Northrop Grummanom za razvoj vojne verzije Overturea. United Airlines i Japan Airlines također su naručili ove mlažnjake koji još nisu lansirani.
Boomovi avioni dobili su nadimak "sin Concordea" po dosad posljednjem nadzvučnom putničkom mlažnjaku, koji su zajednički razvile Velika Britanija i Francuska. Taj anglofrancuski projekt propao je nakon kobne nesreće na aerodromu Charles de Gaulle u julu 2000.
Potražnja za letovima također je počela opadati jer su banke iz londonskog Cityja i Wall Streeta odbijale platiti 7000 funti po sjedalu za prevoz svojih direktora preko Atlantika brzinama većim od brzine zvuka.
Velika nesreća u Parizu ubrzala je početak skorog kraja.
Smrtonosno "putovanje života"
Trebalo je to biti putovanje života za sto njemačkih turista, a pretvorilo se u tragediju koja je promijenila svijet avijacije: 25. jula 2000. Concorde je krenuo s pariškog aerodroma Charles de Gaulle na let prema aerodromu John F. Kennedy u New Yorku.
Bio je to tada već rutinski let za jedan od samo dva svjetska nadzvučna aviona koja su letjela dvostruko brže od standardnih putničkih aviona, a k tome je pružao iznimno luksuzan doživljaj putovanja.
No, čim se Air Franceov avion na letu 4590 odvojio od tla, lijevu stranu Concordea zahvatio je plamen. Avion se srušio u Gonesseu kraj Pariza, a poginulo je svih sto putnika, devet članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bila prva, jedina i posljednja fatalna nesreća aviona Concorde.
Prema istrazi francuskog ureda za istraživanje nesreća (BEA), katastrofu je izazvala titanska traka, dio za skretanje mlaza motora koji je otpao s aviona DC-10 kompanije Continental Airlines koji je poletio četiri minute prije Concordea.
Taj metalni dio probušio je gumu na lijevom glavnom sklopu stajnog trapa Concordea, ona je eksplodirala, a njen dio pogodio je rezervoar za gorivo i električni kabal. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio rezervoar nedaleko od mjesta udarca.
Uslijedilo je veliko curenje goriva koje se zapalilo radi prerezanih električnih kablova koji su iskrili. Posada je zbog požara isključila drugi motor, ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje.
Ss samo jednim motorom, čija je snaga popuštala, Concorde nije mogao postići potrebnu brzinu i visinu, te je pao na hotel "Hotelissimo" u obližnjem Gonesseu.
Bio je to početak kraja prvog putničkog aviona bržeg od zvuka koji je proizveden 1969., a uveden u redovni promet 1976. godine. Uz ogromne troškove razvoja napravljeno je svega 20 primjeraka, pa je Concorde bio isplativ samo British Airwaysu i Air Franceu, i to uz izdašne državne subvencije. Nakon nesreće u Parizu obavljene su stanovite modifikacije, ali one su samo malo odgodile kraj Concordea.
Zbog malog broja tih aviona u prometu, umjesto dotad najsigurnijeg aviona s "nula nesreća", Concorde je u prosjeku postao najnesigurniji, s 12,5 poginulih putnika na milion letova.
Osim toga, putnici su sve više izbjegavali kako Concorde, tako i sam let avionima općenito nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. Posljednji Concordeov let Air France je obavio 27. juna 2003. godine, a British Airways tri mjeseca kasnije.
Neugasla ideja
Činilo se da je s prizemljenjem Concordea zaključena priča o nadzvučnim putničkim avionima, nakon što je četvrt vijeka ranije iz saobraćaja već bio povučen sovjetski Tupoljev Tu-144, no evo sad nove inicijative uz vrlo ozbiljna ulaganja, iako se ne bi moglo reći da ona dolazi u najsretnije doba.
Naime, nadzvučno putovanje je neučinkovito u usporedbi s klasičnim letom avionom zbog dodatnog goriva nužnog za znatno veće brzine. Teško je to prodati u vrijeme kada se industrija jako trudi smanjiti zagađenje zraka i svoj utjecaj na globalno zatopljenje.
Ipak, od propasti Concordea nije zamrla ideja o obnavljanju preskupe mogućnosti da avionom preko Atlantika dođete otprilike jednako brzo kao automobilom od Splita do Zagreba po autocesti A1.
Tako se 2015. godine pojavila vijest da bi jedan Concorde ponovno mogao poletjeti do 2019., a znamo da se to nije dogodilo. Naime, obožavatelji ovog elegantnog putničkog aviona prikupili su tada novac za kupnju jednog od tih aviona.
Grupa britanskih entuzijasta iz Kluba Concorde, koji većinom okuplja bivše pilote tog tipa aviona i ljude koji su njime često letjeli, saopštila je da su prikupili 120 miliona funti s planom da vrate jedan Concorde na nebo.
Rođenje "sina Concordea", Overturea, doima se puno ozbiljnijim i potencijalno uspješnijim pothvatom.
Za pad Concordea krivi Continental Airlines i njegov mehaničar
Za pad Concordea prije 22 godine sud je 2010. proglasio krivim kompaniju Continental Airlines i njenog mehaničara, prenijele su tada svjetske agencije.
Sud u Pontoiseu, sjeverno od Pariza, za nesreću je okrivio loše održavanje Continentalova aviona jer je komadić metala otkinut s njega dospio pod kotače Concordea i probušio ih, a komadići kotača dospjeli su u njegove rezervoare goriva i izazvali kobni požar.
Continental je osuđen na 200.000 eura kazne, a njegov mehaničar na 15-mjesečnu uvjetnu zatvorsku kaznu. Optužbe su oslobođeni drugi mehaničar i bivši čelnik Concordeova programa.
Novčana kazna Continentalu činila se beznačajnom, no - kako je u vijesti o presudi tada javila Hina - odluka suda da je ta kompanija kriva otvorila je vrata za nova potraživanja odšteta u desecima miliona eura. Porodice žrtava već su dotad dobile odštete, ali je, primjerice, Air France sa svoje strane još u toku sudskog procesa protiv Continental Airlinesa podigao tužbu tražeći zbog narušena ugleda 15 miliona eura odštete, s pripajućim kamatama od 2000.
