Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju prvi dan Kurban Bajrama ili Hadži Bajrama. Bahrudin ef. Čolo poručuje da su dani hadža prilika da se čovječanstvo danas podsjeti na svoj bitak i činjenicu da zarad općeg dobra nema drugog izbora no vratiti se božanskom programu.
Riječ kurban u arapskom jeziku izražava prelaznost i odvijanje radnje (qarrebe-juqarribu, qurbanun), što znači približavati se, umiljavati se nekome ili nečemu.
"Svi propisani ibadeti u islamu imaju svoj hijeropovijesni hod, pa tako je i sa hadžom koji datira od vremena Ibrahima a.s., ali i kurbanom koji datira još od vremena dvojice Ademovih sinova Habila i Kabila, a osvjedočen je Ibrahimovom a.s. predanošću i povjerenjem u Božiju odredbu2, pojašnjava u intervjuu za Fenu voditelj Odjela za džemat i imamet Rijaseta Islamske zajednice u BiH Bahrudin ef. Čolo.
Upravo je to ono što današnjem čovjeku nedostaje, jer, dodaje on, imati povjerenja u Božiju odredbu znači potpuno se predati Njegovom planu za čovjeka.
"Dani Kurban bajrama su prilika kada muslimani pokazuju svoju spremnost ali i uvjerenje da nijedan čovjek nije stvoren uzalud i bez cilja. Prilika je to da čovjek vjernik pokaže empatiju prema komšiji, prijatelju, poznaniku te da i sam bude spreman na odricanje zarad općeg dobra. A upravo simbolika kurbana se ogleda u činjenju ibadeta radi općeg interesa i društvene koristi", kazao je Čolo.
Na našem bosanskom prostoru, podsjeća on, uvijek se njegovala ta vrijednost, a radost mubarek dana dijelila sa svim dobronamjernim ljudima. U duhovnom smislu mudraci bi kazali da kurban predstavlja žrtvovanje svojih pobuda i egoističnih želja čime vjernik iskazuje spremnost na žrtvu i odricanja zarad Božijeg zadovoljstva.
S druge strane, naglašava Čolo, hadž kao ibadet je usko povezan sa kurbanom jer također podrazumijeva samoodricanje i žrtvovanje. Kao takav on je krunski ibadet i peti islamski šart. Ovaj ibadet podrazumijeva sinergiju između tijela i duše, materije i duha. Zato vjernik obavljajući hadž i izvršavanjem Božije naredbe ulaže materijalni i tjelesni napor kako bi postigao duhovno uzdignuće a sve s ciljem traganja za Božijim zadovoljstvom.
Značajnu simboliku te vrste ibadeta, podsjeća, pronalazimo u simbolima ihrama, tavafa, stajanja na Arefatu, sa'ja između Safe i Merve, boravka na Muzdelifi i bacanju kamenčića na Mini.
Ulazeći u stanje ihrama, kaže Čolo, hadžija se zaogrće čistoćom kao simbolom bjeline duše, stupajući tako u blagoslovljeni prostor i vrijeme koje ga u budućnosti određuje kao nekoga ko je upotpunio sve islamske dužnosti i ko je uspio zaogrnuti se osobinom plemenitosti i čestitosti.
"U našoj tradiciji naučavamo da obavljajući tavaf, koji se obavlja suprotno kretanju kazaljke na satu, pored izvršavanja ibadetske forme, prepoznajemo simboliku odmotavanja ljudskog života, te čežnje za vraćanjem u stanje početne pročišćenosti. Vjernik na taj način čisti dušu koja se s hadža vraća očišćena od grijeha kao na dan kada je rođena", podsjeća Čolo.
Nije beznačajna simbolika broja sedam jer, navodi on, broj sedam je tajna u strukturi materijalnog ali i duhovnog svijeta. Taj broj predstavlja jednu vrstu mistične cjelovitost, jer sedam je nebesa, ali i sedam tavafskih krugova, sedam kamenčića, sedam trčanja između Safe Merve i na koncu mudri bi kazali sama duša ima sedam deredža.
Upotpunjavanjem tih deredža, tvrdi Čolo, postiže se potpuna predanost i pokornost Stvoritelju, a kada se to zaogrne hadžskim obredima onda se čovjek veže vertikalno, za Božiju milost, a nagrada za to biva kako je to i kazao naš Poslanik a.s. - Džennet.
"U stajanju na Arefatu prepoznajemo dva simbola, jedan koji svjedoči susret sa ovim svijetom i mogućnosti njegove spoznaje i razumijevanja u smislu postizanja jednakosti, ravnopravnosti i pravičnosti među ljudima, a drugi kao pripremu za stajanje na Mahšeru pred Allahom dž.š., kada ćemo polagati račune", ističe Čolo.
Izvršavajući obred bacanja kamenčića, dodaje, vjernik nastavlja svoj hod na ibrahimovskom i muhamedovskom putu, pokazujući tako spremnost čovjeka na promjenu ka boljem, odbacivanje loših navika i osobina, te spremnost na permanentnu borbu protiv zla i šejtana kao glavnog kreatora loših navika i osobina kod čovjeka.
"Dani hadža su prilika da se čovječanstvo danas podsjeti na svoj bitak i činjenicu da zarad općeg dobra nema drugog izbora no vratiti se božanskom programu. U tom kontekstu jako je važna percepcija mladih kao generacije koja ima obavezu da djeluje razumno i da opravdaju ukazano povjerenje", ističe Čolo.
Duša koja se oplemeni uz mladalački polet i elan sasvim sigurno će, naglašava on, dosegnuti i do univerzalnih Božijih smjernica kao međaša za uređenje prosperitetnog društva.
"Mladi ljudi trebaju imati povjerenja u Božiju odredbu, iskazivati Mu zahvalnost na datim blagodatima, te uvijek imati na umu činjenicu da hadž čuva čovjeka a ne čuva čovjek hadž. Muslimanima mubarek dani hadža i kurbana, a našoj domovini neka Svevišnji da blagostanje i prosperitet", poručuje Bahrudin ef. Čolo u intervjuu za Fenu.
