Vijesti

Ekolog o važnosti Vilsa za Sarajevo: Idealno rješenje je potpuna zabrana saobraćaja na šetnici

O važnosti Vilsonovog šetlišta ne treba puno riječi, dovoljno je da odete poslijepodne, iza 17 sati kad je zabranjeno automobilima da saobraćaju i sve će vam se samo reći, kaže u razgovoru za Raport Anes Podić iz Uruženja "Eko Akcija".

"Prepuno je ljudi. To je jedno od rijetkih mjesta u gradu gdje možete bez straha od automobila uživati u zelenilu i kakvoj-takvoj rijeci pored. Da pustite dijete da vozi bicikl, romobil, da šetate sa svojima bez straha da će vas otrovati ili ubiti automobil."

Javni prijevoz je loš

Dodaje da bismo takvih oaza trebali imati što više.

"I takvo nešto je bilo predviđeno još uvijek važećim urbanističkim planom Sarajeva, a umjesto toga smo dobili samo gomile automobila", govori ovaj ekolog.

Smatra da bi bilo idealno kada bi Vilsonovo mogi imati oslobođenim od automobila tokom cijelog dana, a ne samo od 17 sati.

"Bojim se da će to biti moguće uraditi tek kada nam javni prijevoz bude drastično bolji, kada ljudi budu na posao ili u grad išli javnim prijevozom a ne privatnim automobilom. Dok god imamo ove gužve na glavnoj saobraćajnici bojim se da to nije moguće ostvariti, međutim, čim javni prijevoz bude dovoljno osposobljen onda bi potpuna zabrana saobraćaja na Vilsonovom bila idealno rješenje", stava je.

Navodi da bi se u tom slučaju onda i zelenilo moglo proširiti - da ne bude samo ovaj uski pojas gdje je drveće i prema rijeci, nego da se dobrim dijelom proširi i na dio gdje je sad saobraćajnica.

Na pitanje šta bi trebalo promijeniti na Vilsu, koji sadržaj dodati, a da se ne naruši njegov prirodni ambijent, kaže da "svi imamo neke svoje ideje, a to je najbolje pitati građane, ljude koji koriste taj prostor".

"Prostor bi trebalo zaštititi od ograđivanja i privatizacije, od kafana - da nam se ne desi kao u drugim dijelovima grada gdje smo zakrčili ulice baštama. I sad ima nešto ugostiteljskih objekata al' su srećom sklonjeni. U nekom idealnom scenariju bi bilo dobro da prostori ostanu javne površine - da ne bude privatizacije ni na koji način, a kako će se taj prostor koristiti - da li bi bilo još igrališta, mjesta za sjedenje na kojima ne morate plaćati kafu ili vodu - trebalo bi razmisliti. Prostor je izuzetno značajan, itekako vrijedan i treba ga čuvati.

Ističe da postoji prijetnja Vilsu, u smislu presijecanja i gradnje mosta.

Postoji plan da se Prva transverzala produži kroz prostor između Historijskog i Zemaljskog muzeja, da presiječe Vils i da se pravi most. Time bi dobili ružan i nepotreban ožiljak u gradu jer nama ta saobraćajnica ne treba. To je nekad predratni plan bio da se pravi tunel ispod brda prema Vracama i to bi bila jedina namjena te saobraćajnice, a uništila bi dobar dio šetališta", ističe ekolog Podić.

Grad za ljude, a ne za automobile

Dalje kaže kako je prostor između muzeja prelijep, ali da je drugi problem što, kako kaže, naše vlasti imaju običaj da to "pristojno zapuste" kako bi se onda što lakše betoniralo.

"Vilsonovo šetalište koje je izuzetno posjećeno pokazuje koliko Sarajevu još više treba takvih prostora. Tek kad je grad potpuno otvoren za građane, vidite ga u jednom potpuno drugačijem svjetlu, a to je moguće postići.

Ovo što nam se dešava sa zakrčenosti automobilima, to je isključivo zato što nam je javni saobraćaj bio potpuno uništen, ima određenih pomaka nabolje, međutim, bit će potrebno još dosta i vremena i novca da to bude kako treba. To je cilj kojem trebamo težiti, a ne što više cesta za automobile. Što više bude jačao javni prijevoz, to ćemo imati više slobodnog prostora za ljude u gradu.

Naši gradovi su pravljeni za ljude, a ne automobile koji su postali nužno zlo jer su nam uništili javni prijevoz", zaključuje ekolog Anes Podić u razgovoru za Raport.