Svijet

Ekstremne vremenske prilike odnijele su 195.000 života i 560 milijardi eura u Evropi od 1980., a šta nas čeka?

Ekstremne vremenske prilike poput toplinskih valova i poplava odnijele su oko 195.000 života i gotovo 560 milijardi eura u Evropi

Ekstremne vremenske prilike poput toplotnih valova i poplava odnijele su oko 195.000 života i gotovo 560 milijardi eura u Evropi od 1980., podaci su Evropske agencije za okoliš (EEA), koja poziva u srijedu na pokretanje novih mjera.

"Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzročili su ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijardi eura u EU između 1980. i 2021., od čega je samo 170 milijardi eura (30 posto) bilo osigurano" i prouzročili su gotovo 195.000 žrtava, rekla je europska agencija, koja je postavila novi online portal koji objedinjuje najnovije podatke koji se odnose na utjecaj ovih događaja.

U veljači 2022. bilanca koju je predstavila EEA iznosila je 510 milijardi eura i 142.000 mrtvih, za razdoblje 1980.-2020. Godine 2021. poplave u Njemačkoj i Belgiji stajale su gotovo 50 milijardi eura.

Promjena metodologije

U smislu žrtava, EEA naglašava da je došlo do promjena u metodologiji koju koriste Francuska i Njemačka pa otud i varijacije u brojevima.

"Kako bismo izbjegli nove žrtve, hitno moramo prijeći s reakcija na ekstremne vremenske prilike… na proaktivnu pripremu", rekla je za AFP Aleksandra Kazmierczak, stručnjakinja EEA.

U novom izvještaju kaže se da toplinski valovi uzrokuju 81 posto smrtnih slučajeva i 15 posto finansijske štete. Obilježeno opetovanim toplinskim valovima, ljeto 2022. koje još nije ušlo u statistiku zabilježilo je veći broj smrtnih slučajeva diljem Evrope od uobičajenog.

U julu 2022. bilo je 53.000 (16 posto) više smrtnih slučajeva od mjesečnih prosjeka za razdoblje 2016.-2019., ali nisu svi izravno pripisani vrućini, objavila je EEA.

Šta predviđaju klimatski modeli?

Klimatski modeli predviđaju duže, intenzivnije i češće ekstremne toplinske valove, koji moraju prisiliti Evropu da djeluje kako bi zaštitila svoju stariju populaciju, osjetljivu na visoke temperature.

Na tlu, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su vjerojatnost suše pet do šest puta u 2022. godini, u kojoj su šumski požari zahvatili više nego dvostruko veće područje u usporedbi s posljednjim godinama, navodi se u izvještaju EEA.

Suše mogu biti ekstremno skupe, a za poljoprivrednike posljedice mogu biti katastrofalne, upozorava se u izvještaju.