Finska bira novog predsjednika koji će voditi zemlju u novoj ulozi unutar NATO-a nakon što je raskinula s decenijama nesvrstanosti i priključila se zapadnom vojnom savezu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Geopolitičke promjene u Evropi zadavat će najviše glavobolje novom predsjedniku.
Dvojica političara prevode ukupno devetero kandidata - bivši konzervativni premijer Alexander Stubb s procijenjenih 22-27 posto podrškee i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto iz Zelene stranke koji je nezavisni kandidat i i uživa podršku 20-23 posto Finaca.
Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će oni vjerovatno ići u drugi krug izbora 11. februara.
Odmah iza njih dvojice slijedi kandidat krajnje desne Stranke Finaca, Jussi Halla-aho, kojeg podržava 15 -18 posto birača.
Iza njega je bivši evropski momesar Olli Rehn, kojeg podržava Stranka centra, s potporom od 12 posto.
Svih devet kandidata obećava oštro stajalište prema Rusiji ako budu izabrani za predsjednika, zaduženog za vanjsku i sigurnosnu politiku u bliskoj saradnji s vladom.
Predsjednik predstavlja zemlju na sastancima NATO-a, a istovremeno djeluje kao vrhovni komandant finskih oružanih snaga.
Odnosi između Moskve i Helsinkija pogoršali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. To je potaknulo Finsku da odustane od dugogodišnje vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u u akripu prople godine.
To je izazvačo prijetnje "protumjerama" od ruskog susjeda s kojim Finska dijeli granicu dugu 1.340 kilometara.
Finska je u decembru zatvorila cijelu svoju granicu s Rusijom za putnički saobraćaj kao odgovor na porast broja migranata koji pokušavaju prijeći.
Helsinki smatra da je riječ o hibridnom napadu Moskve kako bi destabilizirala zemlju. Moskva je odbacila finske optužbe da je tamo poslala migrante.
