Svijet

Francuzi izlaze na važne izbore, Macronu prijeti veliki ljevičarski pokret. Mnogi ga porede sa ‘pobunom sobarica’

Dok je na nedavnim predsjedničkim izborima glavni protivnik predsjednika Emmanuela Macrona bila krajnja desnica Marin Lepen, glavni izazov sa kojim se suočava šef francuske države na predstojećim opštim izborima 12. i 19. juna - dolazi sa ljevice, piše Deutsche Welle.

Nupes je skraćenica za „Novu narodnu ekološku i društvenu uniju“, novoosnovanu koaliciju političke ljevice pod vođstvom Žan-Lika Melanšona (70). Naročito mnogo pristalica Nupes ima u pariskom predgrađu Ševili-Laru.

„Mi smo grad"

Na trgu u tom južnom pariskom predgrađu iz zvučnika ispod crnog paviljona glasno odjekuje bas i gubi se između visokih stambenih zgrada. Mala bina je postavljena za lokalni sportski događaj na kojem se takmiče mladi. U ostalim paviljonima posjetioci mogu da kupe kobasice ili igraju šah.

Devetnaestogodišnji reper koji sebe naziva Lazak ljulja se na bini u ritmu muzike, jedna ruka mu je ispružena u vazduh. „Mi smo grad!“ viče u mikrofon više puta, a s njim uglas i nekoliko desetina gledalaca.

Među njima je i Rahel Keke (48) porijeklom iz Obale Slonovače, kandidatkinja Nupesa u departmanu Val de Marn. Radi kao sobarica u jednom pariskom hotelu i u parlamentu hoće da predstavlja interese radničke klase, odnosno francuskih građana koji ne spadaju u dobrostojeće.

Uz njihovu podršku Nupes se nada većini na parlamentarnim izborima. Prognoze još ne predviđaju takav rezultat, ali prema mišljenju politikologa, moglo bi doći do iznenađenja.

„U parlamentu su nam potrebni ljudi iz radničke klase koji će zastupati naše interese", kaže Keke za DW sjedeći na klupi u parku blizu bine. Zajedno sa četvero od svoje petero djece, ona živi u jednoj od obližnjih zgrada.

Gnjev sobarica

Keke, koji ima i francusko državljanstvo, prvi put se kandiduje za politički mandat. Ali, za interese zajednice zalagala se i ranije: ona i njene koleginice su u junu 2021. dospjele na naslovne stranice jer su - posle 22 mjeseca neprekidnih štrajkova - primorale vlasnike hotelskih lanaca Ibis i Akor da popuste. Naime, ispunili su skoro sve njihove zahtjeve.

„Naše plate, koje su se kretale između 600 i 1.000 eura, porasle su na 1.300 do 1.900 eura - to govori da novca ima dovoljno i da mi, sirotinja u Francuskoj, svakako možemo više da zarađujemo“, kaže Keke i dodaje: „Program Nupes je napravljen za ljude poput nas."

Između ostalog, taj ljevičarski savez se zalaže za mjesečnu minimalnu zaradu od 1.500 eura (u odnosu na sadašnjih 1.300 eura neto), za odlazak u penziju sa 60 godina (umjesto sadašnje 62) i želi da ograniči cijene benzina i neki osnovnih namirnica.

Podrška iz predgrađa

Ovakvim argumentima Keke pokušava da pridobije stanovnike predgrađa, čija je stopa siromaštva nekoliko procentnih poena iznad nacionalnog prosjeka.

Jedna od njih je 36-godišnja Rufina Ole Ne i Keke joj daje letak. „Sve je teže sastavljati kraj s krajem sa našim malim platama. Ali, da li zaista mislite da će se stvari promijeniti sa Nupesom?“, pita Rufina koja radi kao medicinska sestra u jednoj ljekarskoj ordinaciji. Ima dvoje djece i očekuje treće.

„Mislim da mi to možemo“, odgovara Keke. „Ali za to nam je potrebna vaša podrška.“

Rufina klima glavom i kaže: „Da, to zvuči ubjedljivo, ipak ste vi jedna od nas i znate kako živimo.“

U tom trenutku prolaze dvojica mladića. „Mi smo na vašoj strani, glasaćemo za Vas“, dobaciju, s palčevima na gore. Kandidatkinja se smiješi i maše im.

Melanšonova Nepokorna Francuska

Takvoj podršci se nada i Žan-Lik Melanšon, šef Nupesa. Sa svojom krajnje ljevičarskom partijom „La France Insoumise” (Nepokorna Francuska), on je sa skoro 22 posto glasova bio treći u u prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u aprilu ove godine.

Predsjednik Emmanuel Macron pobijedio je u drugom krugu protiv Marin Lepen s krajnje desnice. Međutim, na parlamentarnim izborima Macronov glavni konkurent nije ekstremna desnica, već ljevica. Prema anketama, stranka Lepenove osvojiće maksimalno 40 od 577 mjesta u parlamentu.

Ljevica bi u prvom krugu trebalo da dobije čak najviše glasova. Međutim, da bi ušao u drugi krug, kandidatu je potrebna podrška najmanje 12,5 odsto upisanih birača. Osoba sa najviše glasova pobjeđuje u drugom krugu.

Kakav je to savez?

Za ove izbore, Melanšon je iza sebe ujedinio glavne ljevičarske stranke. Svoj relativno dobar rezultat na predsjedničkim izborima iskoristio je kao argument za usklađivanje zajedničkog programa sa socijalistima, Zelenima i komunistima - koji su dobili po manje od pet odsto glasova – uglavnom po smjernicama LFI.

Nupes se zalaže za zaštitu životne sredine, prava žena i prava imigranata, želi da nacionalizuje banke i energetiku i garantuje svakom građaninu posao, želi da napusti NATO i planira da prekrši određena pravila EU.

Melanšon hoće da bude premijer

„Izaberite me za premijera", poziva Melanšon birače od osnivanja Nupesa, iako se neće ponovo kandidovati na ovim izborima. Njegova računica: Ako Nupes osvoji većinu u parlamentu, Makron ga mora imenovati za šefa vlade, inače bi parlament izglasao nepovjerenje vladi.

Macron je uzvratio intervjuom u francuskim regionalnim novinama:

„Nijedna stranka ne može predsjedniku da nametne predsjednika vlade.“

On također ukazuje na projekcije za drugi krug izbora, koje su zasnovane na procjenama rezultata predsjedničkih izbora. Shodno tome, vladajuća stranka, zajedno sa partnerskim partijama, trebalo bi da osvoji većinu mjesta.

Bliskost s Putinom

Za Bruna Kotresa, politikologa na Univerzitetu nauka Po u Parizu, logično je da ljevica ima manje šanse u drugom krugu.

„Nupes objedinjuje sve ljevičarske glasove u prvom krugu jer jedva da ima suprotstavljenih kandidata sa ljevice“, rekao je on za DW. „Ali u drugom krugu, Nupes ima malo glasova u rezervi – za razliku od Makronovih kandidata, koji privlače birače iz centra i desnice. Čak bi i birači lijevog centra mogli da favorizuju Makronovog kandidata."

„Melanšon je previše ljevičar za neke od ovih glasača i odvraća ih stavovima prema međunarodnim savezima i ideološkom bliskošću sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom“, objašnjava on. Sve do neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu, Melanšon je identifikovao NATO, a ne Putina kao agresivnu stranu.

Ipak, stručnjak ne isključuje iznenađenje u poslednjem trenutku. Moglo bi da se ponovi ono što se desilo 1997. kada je iznenađujuće pobijedila ljevica, što je dovelo do takozvane kohabitacije: Francuska je imala konzervativnog predsjednika Žaka Širaka i socijalističku vladu Lionela Žospena.

Naravno, Rahel Keke se nada takvom iznenađenju.

„Mi prosto moramo da pobijedimo – mi smo jedina stranka koja se stavlja u položaj siromašnih u ovoj zemlji“, kaže ona.