U organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, u Podgorici je obilježena 29. godišnjica genocida u Srebrenici.
Na spomen-obilježju na Pobrežju, brojne delegacije i građani položili su vijence, a priređen je i insert iz monodrame "Nana Fata Orlović" u izvedbi Hasije Borić.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, kazao je da je Srebrenica najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj istoriji.
„Sistematsko ubijanje, protjerivanje i zatiranje ovog naroda, tokom agresije na Bosnu, svoj završni čin imalo je u Srebrenici. Zaštićena zona Ujedinjenih nacija, predata je u ruke ratnom zločincu Mladiću i njegovim formacijama dželata. Planski i sistematski, u nekoliko dana, strijeljane su hiljade ljudi, a njihovi posmrtni ostaci zatrpani u masovnim grobnicama, od kojih neke, ni nakon 29 godina nisu pronađene“, kazao je Mustafić.
On je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, usvajanjem Rezolucije, djelimično ublažila bol srebreničkih porodica.
„Naša država pridružila se u podršci toj Rezoluciji i to treba pozdraviti. Procesuiranje svih zločina i njihovih naredbodavaca ključno je za puno suočavanje sa nasljeđem prošlosti. Crna Gora se time obavezala i kazala da je na pravoj strani historije, makar kada je u pitanju obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja, i da nije na pogrešnoj strani, kao do sredine 90-ih, kada je i bila Srebrenica. Nadamo se da to znači i ispunjavanje obaveze da se u Crnoj Gori osudi svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i da ćemo biti među onima koji čuvaju utvrđene činjenice. Stoga, očekujemo da će poglavlje o genocidu u Srebrenici, biti dio našeg obrazovnog sistema, takođe, u znak sjećanja, i u cilju sprečavanja poricanja genocida i njegove pojave u budućnosti“, istakao je Mustafić.
Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac kazala je da je Srebrenica simbol bola i patnje i opominje nas na sve užase rata.
“Istovremeno, ukazuje na našu najveću dužnost, da čuvamo mir i zajedništvo. Odajući pomen žrtvama Srebrenice, pokazujemo čistu namjeru da budućnost bude izgrađena na međusobnom povjerenju, poštovanju i solidarnosti”, kazala je Injac.
Elizabeta Mrnjavčević iz Akcije za ljudska prava kazala je da se mora podržati neumorna borba za istinu i pravdu kako bi nestali i ubijeni bili pronađeni i dostojno sahranjeni, a odgovorni za genocid kažnjeni.
“U ime 76 nevladninih organizacija zahtijevamo od države Crne Gore da 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Da obezbijedi da naše buduće generacije uče o genocidu u Srebrenici i ulozi Crne Gore u ratovima devedesetih. Da se procesuiraju svi nekažnjeni izvršioci i pomagači genocida u Srebrenici. Da suzbiju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca osuđenih za genocid”, zatražila je Mrnjačević.
Današnjem obilježavanju godišnjice genocida prisustvovali su predstavnici nevladinog sektora, političkih partija, diplomatskog kora i brojni građani.
