U Jeruzalemu su bili iskreni kad su rekli da ih nikakvi dogovori međunarodne zajednice - čitaj SAD-a - s Iranom ne obvezuju. To su ponovili prije nekoliko dana.
Islamska Republika Iran je 1. aprila (kod njih taj datum nema dodatne konotacije, barem ne za vladu) započela obogaćivanje uranija četvrtom kaskadom ili klasterom naprednih strojeva, centrifuga nove generacije IR-2m, u svom podzemnom postrojenju Natanz, obznanila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Što je otvoreno kršenje sporazuma o iranskom nuklearnom programu, poznatom po svojoj engleskoj kratici JCPOA. Prema sporazumu, Iran može pročišćavati uranij samo u Postrojenju za obogaćivanje goriva (FEP) u Natanzu, koristeći pritom centrifuge prve generacije IR-1, piše Jutarnji list.
U subotu je, kako prenosi Reuters, predsjednik Hasan Rohani ponovio da Iran podržava neširenje nuklearnog oružja, u trenutku kada je na Nacionalni dan nuklearne tehnologije nadgledao pokretanje naprednih centrifuga u Natanzu. Iranska državna televizija je prikazala kako Rohani naređuje ubrizgavanje plina u 164 napredne centrifuge tipa IR-6 i u 30 centrifuga IR-5. Istom su prilikom izvršena mehanička testiranja strojeva IR-9 koji imaju kapacitet 50 strojeva IR-1. Postrojenje za obogaćivanje goriva Natanz se prostire na 100.000 četvornih metara u pustinji u središnjoj pokrajini Isfahan, a izgrađeno je osam metara pod zemljom.
Opaka kazna agresorima
Istog je dana general pukovnik Husein Salami, zapovjednik Islamske revolucionarne garde najavio da će “opako kazniti agresore” naglašavajući da su oružane snage jedinstvene, integrirane i pripravne za udar.
A onda je u nedjelju ujutro iranska televizija objavila da je došlo do problema s električnom distribucijskom mrežom u Natanzu što je izazvalo “incident” u postrojenju, kako je objavio Behruz Kamalvandi, glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju. Iranska poluslužbena agencija FARS je na engleskoj mrežnoj stranici upotrijebila pojam “incident”. Kamalvandi je dodao da “incident, na sreću, nije prouzročio ljudske povrede ili zagađenje”. Istraga je u toku. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da je upoznata s medijskim izvješćima.
Izrael mudro, kao i uvijek, šuti iako je vrlo izgledno da stoji iza ovog novog udarca iranskom nuklearnom programu. Posebno teškog jer dolazi samo dan nakon najave velikog napretka. Treba ipak imati određenu ogradu jer u Iranu trenutno traju teške unutarnjopolitičke borbe prije izbora u lipnju. Koliko god malo vjerojatno bilo, ne treba isključiti mogućnost da je riječ o namjernoj subverziji predsjednika Rohanija što je automatski udarac umjerenoj političkoj struji.
Kost u grlu
Natanz je nedvojbeno kost u grlu Izraelu jer se pretpostavlja da bi, ukopan u zemlju, uspio izdržati i konvencionalni napad iz zraka. Teheran je učio iz iskustva Iraka čiju je nuklearnu elektranu u izgradnji Izrael u junu 1981. godine iz zraka sravnio sa zemljom. Jeruzalem je stoga protiv Natanza krajem 2000-ih pokrenuo kibernetički napad virusom Stuxnet koji je izazvao ozbiljno kašnjenje iranskog nuklearnog programa. Navodno u saradnji sa SAD-om.
U ljeto prošle godine izbio je požar kod Natanza za koji su vlasti u Teheranu priznali da je sabotaža. Za koju su optužili Izrael. No, bitno je veći problem za vlasti spoznaja da u Iranu postoje izraelski agenti koji su u stanju izvesti takav napad u izuzetno čuvanom postrojenju. Izrael sustavno likvidira iranske nuklearne znanstvenike, a posljednji je slučaj bilo ubistvo čelnika nuklearnog programa. Mohsen Fakhrizadeh je ubijen krajem studenog prošle godine i to strojnicom kojom se upravljalo iz daljine. Izrael se pobrinuo da sve vijesti o tom slučaju izađu u javnost, a posebno je sramotno za iranske kontraobavještajce što su agenti Mossada, kako tvrdi Jeruzalem, mjesecima bili u neposrednoj blizini Fakhrizadeha.
Besane noći
Izrael je izuzetno nezadovoljan nastavkom pregovora o iranskom nuklearnom programu te najavom Washingtona da opet planira biti članicom JCPOA. Bivši predsjednik Donald Trump je 2018. godine SAD povukao iz sporazuma i pokrenuo strategiju “maksimalnog pritiska” protiv Irana. The New York Times je u subotu objavio urednički komentar naslova: “Neuspjeh maksimalnog pritiska na Iran”. Pregovori su počeli prošlog utorka, nastavljeni u petak i, kako se čini iz izjava koje govore o “konstruktivnim raspravama” (američko je izaslanstvo u drugom hotelu, a kurirsku službu vrše diplomati EU), postoji dovoljno prostora za pozitivne pomake. Pregovori se nastavljaju već ove sedmice što kod izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izaziva besane noći.
U Jeruzalem je u nedjelju stigao američki ministar odbrane Lloyd Austin koji će s Netanyahuom raspravljati primarno o iranskom programu. Riječ je o dosad najvišem direktnom nivou kontakata nove američke administracije i izraelske vlade koja je tehnička jer su nedavno održani izbori i treba se formirati nova. Što je upitno jer niti jedna opcija, ni desna Netanyahuova ni ona koja želi po bilo koju cijenu smijeniti premijera, nemaju većinu.
