ustavni sud bih

Helen Keller, jedno od troje stranih sudija: Mi ovdje nismo samo iz naših ličnih interesa

(Foto: FENA)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas konferenciju za medije na kojoj su čelnici i sudije govorili o radu Ustavnog suda s posebnim osvrtom na aktuelnu situaciju i izazove s kojim se suočavaju, a prije svega zbog nekompletnog saziva usljed neimenovanja zamjene za troje penzionisanih sudija.

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić istakla je da je ovaj sud tokom cijele 2023. godine radio u specifičnim okolnostima, prvenstveno zbog neimenovanja novih sudija nakon što su dvojica otišli u penziju, a dodatno je još jedan sudija otišao u prijevremenu penziju.

“Na ovaj način je faktički onemogućen rad Ustavnog suda u Velikom vijeću koje čini šest domaćih sudija uz kvorum od najmanje pet sudija.

Plenarna sjednica

Ovo je bitno jer je u dosadašnjoj praksi Veliko vijeće odlučivalo o najvećem broju predmeta, više od 99 posto predmeta iz apelacijske nadležnosti. Na plenarnim sjednicama su ranije rješavani samo predmeti ocjene ustavnosti i vrlo mali broj apelacija.

Od novembra 2022. godine sud može odlučivati isključivo na plenarnoj sjednici koju trenutno čine po troje domaćih i međunarodnih sudija. Ovakva situacija i posljedice koje će proizaći su vrlo ozbiljne, a najneposrednije će ih osjetiti građani“, kazala je Galić.

Istakla je da nadležne zakonodavne vlasti neimenovanjem novih sudija Ustavnog direktno onemogućavaju građanima da pred Ustavnim sudom efikasno ostvaruju svoja prava.

Podsjetivši da je Ustavni sud na jučerašnjoj plenarnoj sjednici usvojio Izvještaj o radu za prethodnu godinu, Galić je kazala da je Ustavni sud u 2023. godini primio 5.465 predmeta iz apelacione nadležnosti, te su primljena 32 slučaja iz nadležnosti ocjene ustavnosti.

“Ako uporedimo ove podatke sa podacima iz prethodnih godina, možemo reći da je broj primljenih predmeta u 2023. godine ostao na razini prosjeka prethodnih pet godina, a u odnosu na prethodnu 2022. je povećan za osam posto.

Broj završenih predmeta je 1.510 je značajno manji od prosjeka za prethodnih pet godina koji je bio 5.337 predmeta.

Nezavršeni predmeti

Posljedica toga je da se kontinuirano povećava broj nezavršenih predmeta.

Na kraju 2021. godine Ustavni sud je imao 2.964 nezavršena predmeta, a na kraju 2023. godine ima 8.188 nezavršenih predmeta“, kazala je Galić.

Ubrajajući i predmete pristigle u ovoj godini, Ustavni sud trenutno ima 8.270 neriješenih predmeta, a Galić je kazala da ova statistika predstavlja pad u realizaciji, ali i uspjeh jer je Ustavni sud, uprkos svim poteškoćama, nastavio raditi i prilagodio organizaciju rada novim potrebama.

“Trenutno sud ima pripremljene nacrte odluka za više od 4.000 predmeta koji će biti izneseni na neke od narednih plenarnih sjednica“, kazala je Galić i poručila da će nastaviti poduzimati sve mjere koje su potrebne za funkcioniranje Ustavnog suda.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman je u obraćanju novinarima istakao da je Ustavni sud prema odredbi Ustava BiH posebna, nezavisna i samostalna vlast i da je kao takav čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti u državi.

“Obaveza je svih institucija u BiH da poštuju principe Ustava, uključujući i nezavisnost Ustavnog suda. Moramo konstatovati da u određenoj mjeri s vremena na vrijeme bude ponašanja koja dovode u pitanje ova ustavna načela i poziciju Ustavnog suda.

Naprimjer, to se dešava kada se tijelima izvršne ili zakonodavne vlasti daju nadležnosti koje ugrožavaju ovaj princip nezavisnosti Ustavnog suda pa se aktima izvršne vlasti daju ovlaštenja koja podrazumijevaju kontrolu nad radom i funkcioniranjem Ustavnog suda.

Atak na nezavisnost suda

Nije sporno da revizori vrše kontrolu finansijskog poslovanja Ustavnog suda svake godine, ali imamo primjere nadležnosti koji su atak na nezavisnost Ustavnog suda“, kazao je Ćeman.

Dodao je da je Ustavni sud jučer raspravljao o odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH i poručio je da je neprihvatljivo da se zakonom predviđenom Žalbenom vijeću Vijeća ministara BiH daje nadležnost u vezi sa Ustavnim sudom.

Potpredsjednica Ustavnog suda BiH Helen Keller istakla je da aktuelna situacija u vezi sa Ustavnim sudom treba da alarmira sve jer ugroženost funkcionalnosti najvišeg suda u državi vodi ka ugrožavanju vladavine prava.

“Napadi na pravosuđe Bosne i Hercegovine čini se da idu u liniji s globalnim trendom. Svi sa zabrinutošću pratimo nasrtaje na nezavisnost pravosuđa u Poljskoj, kao i neimenovanje sudija u WTO-u.

To su samo dva primjera izvan BiH. Napad na pravosuđe u BiH je ozbiljan jer znači da pravo više ne može biti primjenjivano. Samo u slučaju ako je zakon i Ustav zaštićen Ustavnim sudom, tada će i građani biti zaštićeni“, kazala je Keller.

Destabilizacija države

Naglasivši da generalno napadi na pravosuđa dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu, Keller je kazala da su vlasti Republike Srpske prošle godine u decembru zatražila od troje međunarodnih sudija da napuste Ustavni sud i podnesu ostavke na svoje pozicije.

“Da smo to učinili, Ustavni sud istog trena više ne bi mogao funkcionirati. Mi ovdje nismo samo iz naših ličnih interesa.

Naš mandat je predviđen Ustavom BiH. Bosna i Hercegovina je ustavna demokracija. Ukoliko bi to bila demokratska volja države da se pozdravi s međunarodnim sudijama, to mora proći Ustavom predviđenim procedurama, ali ne putem političkog pritiska.

Nastavit ćemo svoje mandate sve dok postoji Ustavni sud BiH i lojalni smo Ustavu ove zemlje. Mi, međunarodne sudija u Ustavnom sudu na budućnost gledamo sa zabrinutošću“, kazala je Keller.

Sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić se također obratila medijima i istakla da masovno prisustvo medija ukazuje da je ovo dramatičan trenutak za Ustavni sud i BiH, a da u prilog tome govori i činjenica da konferenciji prisustvuje kompletan saziv Ustavnog suda, trenutnih svih šestoro sudija.

Naglasivši da su dva osnovna problema koji sputavaju Ustavni sud BiH, Palavrić je kazala da je to neprekidni pritisak i napadi na međunarodne sudije te nepostojanje volje da se izaberu domaće sudije na upražnjena mjesta.

Međunarodne sudije

“Ovaj sud je sretan što po Ustavu ima međunarodne sudije i što su sve dosadašnje međunarodne sudije došli iz Evropskog suda za ljudska prava i neposredno nam prenijeli praksu razmišljanja rog suda i mogu reći da je Ustavni sud po svojim odlukama jedan od najboljih u regionu.

Smatram da je doprinos međunarodnih sudija velik“, kazala je Palavrić.

Ukazujući na pravilo da sudije Ustavnog suda odlaze u penziju za navršavanjem 70 godina starosti, Palavrić je kazala da po tome i njen mandat ističe u novembru ove godine, a da će to dodatno paralizirati rad ako ne bude imenovana njena zamjena.

Podsjetila je da postoji prijedlog da se izmijeni pravilnik na način da sudija i u slučaju da navrši 70 godina života ne odlazi u penziju dok mu ne bude imenovana zamjena.

Dodala je da je Venecijanska komisija dala svoje mišljenje u kojem se može zaključiti da je prijedlog legalan i legitiman.

“Ja ću kao sudija ovog Suda učiniti sve što mogu da se ugradi u pravila odredba po kojoj mandat neće prestati sa 70 godina, nego će sudija moći ostati.

S obzirom da sam prva na redu, ja ću u novembru tu mogućnost koristiti ako nadležna tijela do tada ne izaberu moju zamjenu“, poručila je Palavrić.