Svijet

Horor i prijetnje nuklearnim ratom na ruskim TV stanicama: ‘Vođa će radije pritisnuti crveno dugme nego izgubiti rat!‘

Vladimir Putin će radije pokrenuti sveopći nuklearni rat sa Zapadom, nego prihvatiti poraz u Ukrajini, rekli su u posljednjoj jezivoj prijetnji glavni ruski propagandisti, piše Daily Mail.

Margarita Simonian, urednica državne televizije RT i jedna od najistaknutijih glasnogovornica Kremlja, izjavila je sinoć na televiziji da je vjerovatnije da će Putin pritisnuti crveni dugme, nego da će dopustiti da Rusija izgubi rat.

'Ili ćemo izgubiti u Ukrajini', rekla je, 'ili počinje Treći svjetski rat. Poznavajući nas i poznavajući našeg vođu, mislim da je Treći svjetski rat izgledniji.'

'Najnevjerovatniji ishod, a taj da će sve ovo završiti nuklearnim napadom, čini mi se vjerovatnijim od bilo kojeg drugog razvoja događaja', kazala je.

'Tako stoje stvari s jedne strane, na moj veliki užas', rekla je grupi stručnjaka koji su se nervozno meškoljili na svojim stolicama. 'Ali s druge strane, šta je - tu je. Otići ćemo u raj, a oni će nastaviti graktati… Svi ćemo jednom umrijeti.'

Simonianino mirno zamišljanje nuklearnog holokausta posljednja je u nizu prijetnji iz najviših nivoa ruske države, nakon što su njezin kolega propagandist Vladimir Solovjov, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Vladimir Putin u posljednjih 48 sati zaprijetili na sličan način.

Vladimir Solovjov

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo takvu su retoriku odbacili kao običnu buku, ali sve češće prijetnje u kombinaciji s podbačajima ruske vojske potaknut će strah da je hladnoratovski sukob sada realna mogućnost prije nego se rat u Ukrajini završi.

Ove prijetnje stižu nakon što je Rusija prošle sedmice uspješno testirala svoju najnoviju nuklearnu raketu Sarmat 2, a Putin se hvalio da može pogoditi ciljeve bilo gdje na zemlji i da je ne može zaustaviti nijedna proturaketna odbrana.

Margarita Simonian

Lavrov je u intervjuu na ruskoj državnoj televiziji kasno u utorak, prvi spomenuo nuklearnu prijetnju kada su ga pitali može li se trenutni sukob između istoka i zapada usporediti s kubanskom raketnom krizom na vrhuncu Hladnog rata.

Ministar vanjskih poslova je odgovorio da je sadašnja situacija opasnija jer je oružje snažnije, kontrole nad njime slabije, a komunikacija između dviju strana ne postoji.

'Tokom kubanske raketne krize nije bilo puno 'pisanih' pravila. Ali pravila ponašanja su bila dovoljno jasna.

'Moskva je razumjela kako se Washington ponaša. Washington je razumio kako se Moskva ponaša. Tih je pravila sada ostalo jako malo', rekao je.

Vladimir Putin

Na direktno pitanje o opasnosti od nuklearnog rata, rekao je: 'Rizici su vrlo značajni. Ne želim da se opasnost umjetno napuhuje, ali je ozbiljna i stvarna. Ne može se potcijeniti.'

Nakon toga su uslijedile neobične primjedbe voditelja Solovjeva dok je o raspoređivanju rakete Sarmat 2 s razgovarao čelnikom svemirske agencije Roscosmos, koji je, pak, rekao da će projektil biti spreman kasnije ove godine.

'Kakao ispada, jedan Sarmat znači jedna Velika Britanija manje', kazao je Solovjov, sugerirajući da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo izbrisati s karte jer je postalo 'jako bezobrazno' s obzirom na potporu koju daje Ukrajini.

Dmitrij Rogozin, čelnik svemirske agencije Roscosmos, rekao je Solovjovu da će biti konstruirano 46 projektila, a prvi će kasnije ove godine biti raspoređeni u jedinice u Krasnojarsku, u Sibiru.

'Sve ide po planu', rekao je.

Zatim je prijetnju uputio i sâm Putina, koji je obećao 'munjevitu' reakciju prema svakoj zemlji koja direktno intervenira u ukrajinski sukob.

'Ako se neko izvana namjerava miješati u ono što se događa, mora znati da to predstavlja neprihvatljivu stratešku prijetnju Rusiji', rekao je za vrijeme sastanka sa zastupnicima u Sankt Peterburgu.

'Moraju znati da će naš odgovor na protuudare biti brz kao munja. Imamo svo oružje koje nam je potrebno za ovo. Niko drugi se ne može pohvaliti ovakvim oružjem. Ni mi se nećemo hvaliti, ali mi ćemo ga upotrijebiti.'

Putin nije direktno spomenuo nuklearne bombe, ali čini se da je to bila jasna referenca na novu raketu Sarmat za koju se hvalio da nije poput ijednog drugog oružja na svijetu jer je testirana prošle sedmice.

To podsjeća na prijetnju koju je Putin iznio kada je još u februaru proglasio početak svoje 'specijalne vojne operacije', a to je da će se svaka zemlja koja se želi umiješati suočiti s posljedicama 'kakve nikada u svojoj historiji nije doživjela'.

Nuklearne prijetnje ruskih državnih medija također odražavaju širi narativ koji proizlazi iz propagandne mašinerije Kremlja, koji kaže da je Rusija sada uključena u sukob punog razmjera s NATO-om što prethodi Trećem svjetskom ratu.

Olga Skabeeva, još jedna voditeljica s državne televizije i glasnogovornica Kremlja, izjavila je u utorak da je sastanak 40 ministara odbrane u Njemačkoj održan kako bi se koordinirala isporuke oružja Ukrajini, zapravo objava rata.

'Objavili su rat', rekla je gledateljima. 'Treći svjetski rat. To više nije samo specijalna operacija jer četrdeset zemalja je protiv nas.'

S njom se složio i politolog Mihail Markelov, koji je izjavio da je tih 40 zemalja 'današnji kolektivni Hitler'.

Dmitri Kulikov, još jedno poznato lice s državne televizije, također je ponovio nešto slično. 'Ovo je veliki rat. Zapad je zaratio s nama. Budimo dostojni svojih prethodnika, svih koji su to proživjeli. Šta nas je navelo na pomisao da bi naši životi trebali biti bolji od života naših baka i djedova? Zašto bismo bili slobodni od naše povijesne misije?'

Rusija je sada već više od dva mjeseca uključena u nešto što je trebala biti 'specijalna vojna operacija' od svega nekoliko dana kojoj je cilj bilo rušenje ukrajinske vlade i postavljanje marionetskog režima odanog Moskvi.

Uoči rata, većina je stručnjaka i promatrača predviđala je da će ukrajinska vojska izdržati samo nekoliko dana ili sedmica od početka napada, ali unatoč tome, ukrajinske trupe i 62 dana kasnije pod kontrolom drže veći dio zemlje.

Budući da nije uspjela u svom cilju zauzimanja Kijeva, Rusija sada koncentrira svoje snage na istoku u nadi da će preuzeti kontrolu nad regijom Donbas i opkoliti veliki dio ukrajinskih kopnenih snaga.

Moskovski generali također kažu da je njihov cilj krenuti iz Hersona na obali Crnog mora - jedinog većeg grada koji je pod kontrolom Putinovih snaga - i zauzeti Mikolajiv i Odesu, čime bi Ukrajina bila odsječena od mora.

No zapadne su se zemlje okupile kako bi podržale Kijev, a američki ministar odbrane Lloyd Austin je ranije ove sedmice rekao da će Ukrajini biti dostavljeno svo oružje koje joj je potrebno da 'pobijedi' u ratu i 'oslabi' Rusiju do tačke u kojoj ne može ponovno napasti.

Liz Truss, britanska ministrica odbrane, eksplicitno je u sinoćnjem govoru navela uvjet za pobjedu, rekavši da će isporuke oružja 'ići dalje i biti brže kako bi izgurale Rusiju iz cijele Ukrajine'.

To bi značilo ne samo ponovno zauzimanje dijelova Ukrajine koje je Rusija okupirala otkako je Putin naredio invaziju u februaru ove godine, već ponovno zauzimanje dijelova koji su napadnuti i pripojeni od 2014. Naime Krim i područja Donjecka i Luganska su pod kontrolom proruskih pobunjenika.

Truss je rekla da bi rat mogao trajati deset godina, ali da Zapad mora biti spreman 'na duge staze'.

Ako Putin uspije u svojim ratnim ciljevima, upozorila je, to će za Evropu značiti 'neopisivu daljnju bijedu' i 'strašne posljedice za čitav svijet'.