Politika

Ideja o zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo BiH definitivno je propala. Hoće li sujete izgurati Izetbegovića ponovo na tron?

Posljednih mjeseci mnogo se špekuliralo o tome kako će opozicija nastupiti na Općim izborima iduće godine odnosno kako će se suprotstaviti, prije svega, vječito vladajućoj SDA.

U tom kontekstu najviše se govorilo o kandidatima za člana Predsjedništva BiH.

Od ranije je poznato da će se ponovo kandidirati predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je imao pauzu od četiri godine. U međuvremenu stolicu mu je čuvao Šefik Džaferović.

Što se tiče opozicije koju čine stranke Trojke (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) stvari su bile malo kompliciranije.

Brojni politički analitičari i sami učesnici politika kao jedini mogući odgovor na SDA i njenu glasačku mašineriju, iskustvo s malverzacijama i institucionalnu krađu glasova, navodili su zajedničkog kandidata.

Tako se su se spominjali brojni mogući kandidati. Od Denisa Bećirovića, Denisa Zvizdića do nekih ljudi koji su van politike, ali bi mogli biti istureni kao kandidati.

Međutim, u startu su isplivale sujete lidera stranaka Trojke. NiP je kazao da bi kandidirali Zvizdića ukoliko napusti SDA, Nikšić je rekao da SDP to ne bi podržao. S druge strane, NS niti NiP nisu spremni podržati Bećirovića. Uz to, Trojka nije uspjela mudro lobirati u po drugim krajevima BiH, pa su tako već u klinču sa krajiškim NES-om ali i PDA u Tuzli. Situacija nije bajna ni sa Fuadom Kasumovićem koji ima ogromno glasačko tijelo u ZDK.

Ipak, postojale su političke nade da bi Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Predrag Kojović mogli napraviti širi dogovor, smiriti sujete i predstaviti jednog zajedničkog kandidata koji će moći s velikom razlikom poraziti ‘klimavog diva’ Bakira Izetbegovića.

Ali, sve te nade danas su potopljene kao kocka šećera u vodi.

Konaković je gostujući na BHT1 jasno kazao da će NiP imati svog kandidata, kao i SDP te da će NS također imati neki stav.

“Narod i Pravda će imati kandidata za člana Predsjedništva BiH. Ne mogu sa sigurnošću reći da ću to biti ja, ima nekoliko ozbiljnih kandidata. Nama ne predstavlja smetnju da i SDP ima svog kandidata, oni su velika stranka, Naša stranka također imat će neke svoje stavove po tom pitanju, najbolje bi bilo da se oko toga možemo dogovoeriti. Mi ne tražimo ništa, ne uslovljavamo. Ali bez obzira na sve Trojka će opstati i pobijedit će na naredim izborima”, zaključio je Konaković.

To znači da će Trojka svoje glasačko tijelo bukvalno razdijeliti, dok će SDA (iako oštećena) imati stabilno glasačko tijelo kao i brojne bočne satelite, kakvi su Stranka za BiH s nedavno instaliranim Semirom Efendićem, BPS-om i drugim sitnim, ali često značajnim strankama.

U političku matematiku treba uvesti i treći element – Demokratsku frontu. Iako Željko Komšić nije definitivno potvrdio da će se ponovo kandidirati, na to treba računati sa 90-postotnom sigurnošću. Jasno je da Komšić svoju izborni snagu crpi uglavnom iz bošnjačkog glasačkog tijala, što naravno dodatno umanjuje šanse stranka Trojke, a poveća SDA-ove.

Jedno je jasno, poraz stranaka Trojke u ovoj utrci mogao bi usporiti ili čak zaustaviti njihov uspon koji realno imaju u Sarajevu. A kako će se na kraju odraziti njihova odluka i da li će im se očigledna sujeta obiti o glavu vidjet će se brzo. SDA je već mjesecima u predizbornoj kampanji, nakon poraza, konsolidiraju se i jačaju.



Povezani postovi: